hrvatski

Modulatorni učinci prebiotika i probiotika na endokrinološki sustav

Ljudski mikrobiota sastavljena je od 1014 mikroorganizama koji proizvode trećinu ukupnih metabolita u našem tijelu i čine jedan od najheterogenijih sustava. Mikrobiota se smatra endokrinim/metaboličkim ljudskim organom jer proizvodi brojne tvari koje utječu i reguliraju druge organske sustave. Fermentacijom ugljikohidrata crijevna mikrobiota (Bacteroides, Lactobacillus, Bifidobacterium) stvara kratkolančane masne kiseline prisutne u obliku soli (acetat, butirat, propionat), koje predstavljaju vrijedan izvor energije za tjelesne stanice i, kao ishodni spojevi, utječu na metabolizam ugljikohidrata i lipida. Brojne endokrinološke bolesti povezane su s narušenim sastavom crijevne mikrobiote koji poznajemo pod nazivom „disbioza“. U liječenju disbioze značajno mjesto zauzimaju i intervencije prebioticima i probioticima. Prebiotici potiču rast „dobrih“ crijevnih bakterija i potiču sintezu kratkolančanih masnih kiselina. Probiotičke kulture (Lactobacillus, Bifidobacterium) održavaju ravnotežu mikrobiote i smanjuju broj patogenih bakterija te pokazuju dobar učinak u smanjenju postprandijalne glikemije u šećernoj bolesti tipa II, smanjenju upalnog odgovora u metaboličkom sindromu i pretilosti. Budući da povoljno djeluju na očuvanje i gustoću koštane mase, njihova se primjena preporučuje u stanjima osteopenije/osteoporoze. Imunomodulirajućim, protu-upalnim i djelovanjem na metabolizam lipida, probiotici nalaze veliku primjenu u liječenju autoimunih bolesti štitnjače, šećerne bolesti tipa II, metaboličkog sindroma, pretilosti i osteoporoze. Probiotici djeluju povoljno i na vaginalnu mikrofloru, a ravnotežno stanje vaginalne mikrobiote nužan je preduvjet za očuvanje plodnosti.

mikrobiota ; endokrinološke bolesti ; probiotici ; prebiotici

nije evidentirano