hrvatski

Tjelovježba u integrativnom tretmanu psihijatrijskih bolesnika

Tjelesna aktivnost osim pozitivnog učinka na tjelesno zdravlje, ima važnu ulogu u poboljšanju psihičkog zdravlja. Put kojim tjelovježba pridonosi poboljšanju psihičkog zdravlja možemo promatrati izravno biološko-neurokemijski i neizravno pokretanjem niza pozitivnih psiholoških čimbenika koji utječu na izgradnju pozitivnog mišljenja o sebi, ali i poticajnog stava od strane okoline. Danas se tjelovježba kao terapijsko sredstvo primjenjuje u velikom broju psihičkih poremećaja. Učinkovita je u anksioznim poremećajima, depresiji, borbi protiv stresa, u tretmanu psihotičnih poremećaja, demencije i dr. Tjelovježba se smatra terapijskim sredstvom i upravo se isticala i preporučala u vrijeme pandemije u svrhu preventivnog i kurativnog učinka na psihičko stanje populacije, kako one zdrave, tako i sa psihičkim poteškoćama. Osim izravnog učinka na neurotransmitorske sustave, endorfine i hormone, tjelovježbom se podiže samopoštovanje i samopouzdanje, potiču se kognitivne funkcije i poboljšava socijalizacija oboljelih. Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su da je potrebno provoditi svakodnevnu tjelesnu aktivnost u trajanju od najmanje pola sata ili barem tri puta tjedno u trajanju od jednog sata. U sklopu aktivnosti odjela, dnevnih bolnica i specifičnih programa koje provodimo u našoj Klinici, tjelovježba je sveprisutna i zastupljena u rasporedu organizacije i rada s oboljelima jednako kao i psihoterapijske, socioterapijske i druge metode liječenja i rehabilitacije. Na osnovu, sada već višegodišnjeg iskustva o ulozi tjelovježbe, te obzirom na uvjete koje ima naša ustanova za njeno provođenje, prikazati će se mehanizam njenog učinka i prikazati iskustva svakodnevne primjene tjelovježbe na populaciju oboljelih o različitih psihičkih poremećaja.

tjelovježba, anskioznost, depresija, stres, psihoza, demencija, WHO

nije evidentirano