hrvatski

Klima i rad- prilagodbe radnika i radnih mjesta na klimatsku krizu

Klimatska kriza na niz načina pogađa hrvatske radnike i radna mjesta, prijeteći produbljivanju socioekonomskih razlika. Hitno su potrebna bolja javnopolitička rješenja i njihova dosljedna provedba. Da bi bila kvalitetna, ta rješenja trebaju biti rezultat međusektorske suradnje ključnih aktera (vlade, poslodavaca i sindikata). Utjecajem klimatske krize u Hrvatskoj najpogođeniji su siromašni radnici, oni koji rade u neformalnom gospodarstvu, sezonski i povremeni radnici, samozaposleni te zaposleni u mikropoduzećima i malim poduzećima. Usto, klimatska kriza različitom snagom pogađa i geografska područja i gospodarske sektore: najizloženiji su sektori koji najviše ovise o prirodnim resursima i klimi, kao što su energetika, poljoprivreda i turizam, dok bi se najveći pritisak mogao osjetiti u sektorima koji su nužni za oporavak, poput hitnih službi. Slabije razvijene regije, a osobito ruralna područja pogođena depopulacijom i nedostatkom radnika, su najugroženije.Radnici i radna mjesta sve više su ugroženi zbog izloženosti ekstremnim vremenskim uvjetima (npr. toplinskim i hladnim valovima), gubitka radnih sati, nestanka tradicionalnih poslova pri zelenoj tranziciji, potrebe za prekvalificiranjem, nužnošću migracija. Sindikati trebaju pridonijeti razvoju mjera potrebnih za zaštitu radnika, njihove sigurnosti, zdravlja, radnih uvjeta i radnih mjesta kako bi zelena tranzicija bila pravedna tranzicija. Istovremeno, doći će do povećanja potražnje za pojedinim uslugama i stvaranja novih radnih mjesta, što otvara mnoge mogućnosti za radnike. Ublažavanje posljedica klimatske krize na radnike i radna mjesta, kao i iskorištavanje mogućnosti koje se pojavljuju uslijed zelene tranzicije, moguće je jedino ako se rješenja i mjere donose kroz suradnju socijalnih partnera: sindikata, koji trebaju informirati i poticati radnike na obrazovanje i prekvalificiranje, koristiti EU fondove za pravednu tranziciju, analizirati učinke i predlagati rješenja ; poslodavaca, koji trebaju upravljati prilagodbom radnih mjesta i ublažavanja posljedica klimatske krize te omogućiti dokvalifikaciju i prekvalifikaciju radnika ; te Vlade, koja treba brže, sustavnije i hrabrije krenuti u dosezanje klimatske neutralnosti, unaprjeđenje regulatornog okvira za zelenu transformaciju, ukloniti barijere za ostvarivanje definiranih ciljeva te razviti financijske instrumente namijenjene restrukturiranju, uključujući socijalnu zaštitu radnika.

Klima, rad, radnici, Hrvatska, prilagodba

nije evidentirano