hrvatski

Akustički opis naglasaka u hrvatskom u četiri urbana idioma

U hrvatskom standardnom govoru postoje četiri tipa naglaska: kratkouzlazni (spori), dugouzlazni (uzlazni), kratkosilazni (brzi) i dugosilazni (silazni). Za njihov opis dovoljne su tri dimenzije: ton, jakost i trajanje. Izvorni, nestandardni govornici, osim što mogu imati manje ili više tipova naglaska, razlikuju se i po ostvarenju ovih četiriju naglasaka (Škarić, 1991.). Sa sociofonetskog stajališta posebno su zanimljiva takva ostvarenja u vodećim kulturnim središtima. Brojni su radovi koji su se doticali problema hrvatskog naglasnog sustava. Međutim, malo ih se bavilo njegovim opisom na temelju detaljne akustičke analize. Ivšić i Kravar (1955.) mjerili su odnose trajanja četiri naglaska pri opisu tadašnjeg standarda, no bez analize ostalih akustičkih aspekata. Bakran (1984. ; 1990. ; 1996.) se bavio djelovanjem naglasaka i dužine na frekvencije formanata vokala te akustičkim korelatima naglaska, no cilj mu nije bio opisati različita ostvarenja istih tipova naglaska već predstaviti segmente hrvatskog standardnog govora pomoću spektrograma. Škarić (1991.) u svom akustičkom opisu naglasaka osim trajanja uzima u obzir kretanje tona i jakosti, no cilj mu je također opis standarda te ne objašnjava pobliže kriterije za odabir ispitanika. Varošanec-Škarić (1999. ; 2001.) temelji svoje zaključke na stavovima govornika prema nekim naglasnim tipovima, a ne na detaljnoj akustičkoj analizi. Svaki od ovih radova osvjetljava problem hrvatskog naglasnog sustava iz svog kuta, te omogućuje radove poput ovog. Tema ovog rada su ostvarenja četiri tipa standardnih naglasaka u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Korpus riječi sastoji se od grupa jednosložnih, dvosložnih, trosložnih i četverosložnih riječi. Ispitanici su predstavnici četiri urbana idioma, a njihova pripadnost određenom idiomu utvđuje se: rođenjem, brojem godina provedenih u gradu, porijeklom roditelja, vokabularom i načinom govora. Ispitanici će pročitati liste riječi što će biti snimljeno u studijskim uvjetima. Programima za akustičku obradu analizirat će se kretanje tona i jakosti te trajanje segmenata pod utjecajem naglaska. Pretpostavka je da se ostvarenja svakog od naglasaka razlikuju u našim vodećim kulturnim središtima. Stoga je cilj rada na temelju akustičke analize govora izvornih govornika opisati te razlike.

naglasak; akustički opis; hrvatski jezik; urbani idiomi

nije evidentirano