hrvatski

Taloženje kalija u okolišu

Kalij se u okoliš može taložiti iz više izvora - morske soli, prašine iz tla, biogenih emisija i izgaranja biomase. Glavni cilj rada je bio odrediti i usporediti razine kalija i njegovog prirodnog radionuklida 40K u različitim vrstama atmosferskog taloženja (ukupna taložna tvar, suho taloženje i oborine), te procijeniti njegov glavni izvor. Uzorci su sakupljani na dvije lokacije u gradu Zagrebu tijekom 2022. godine. U prvoj polovici 2022. godine uzorci su sakupljeni u zapadnom industrijskom dijelu grada opterećeno prometom, dok su se u drugoj polovici godine sakupljali u sjevernom stambenom dijelu grada. Uzorci suhe depozicije kao i oborina sakupljani su kao tromjesečni uzorci, dok su uzorci ukupne taložne tvari sakupljani na mjesečnoj bazi, ali su ovdje prikazani kao tromjesečni prosjeci radi lakše usporedivosti rezultata s prethodno navedenim metodama. Prirodni radionuklid kalija, 40K, kao i ukupan K određen je visokorezolucijskom gamaspektrometrijom s germanijskim detektorom visoke čistoće (HPGe) u suhoj depoziciji i u oborini, dok je vodotopivi kalij u ukupnoj taložnoj tvari određen ionskom kromatografijom s konduktometrijskim detektorom. U istim uzorcima ukupne taložne tvari određivao se i vodotopivi organski ugljik (WSOC) metodom termičkooptičke transmisije s plamenoionizacijskim detektrom, a u svrhu izračuna omjera K+ i WSOC, koji može biti pokazatelj određenih izvora onečišćenja. Vidljivo je da su koncentracije kalija u ukupnoj taložnoj tvari kao i u oborinama više na sjeveru grada, dok su kod suhog taloženja više u zapadnom djelu grada Zagreba. Iz omjera K+ iWSOC vidljivo je da kalij u ukupnom taloženju u gradu Zagrebu dolazi kao produkt sagorijevanja biomase.

kalij, oborine, suho taloženje, ukupna taložna tvar

nije evidentirano