hrvatski

18-godišnje praćenje oralnih rascjepa u četiri hrvatske regije

CILJ RADA: prikazati rezultate praćenja kongenitalnih anomalija u regijama sjeverozapadne Hrvatske u razdoblju od 1983- 2000. godine. METODE: podaci su prikupljeni iz četiri hrvatske regije (Varaždin, Rijeka, Pula i Koprivnica) na temelju metodologije EUROCAT projekta. Kako bi registracija bila što potpunija, korišteno je više izvora informacija: rodni listovi, smrtovnice, podaci iz rodilišta i bolnica, izviješća citogenetičara i patologa. REZULTATI: stope prevalencije rascjepa usnice sa ili bez rascjepa nepca (9, 1/10000) te izoliranog rascjepa nepca (4, 6/10000) uspredive su s prosječnom stopom prevalencije drugih registara EUROCAT (rascjep usnice sa ili bez rascjepa nepca (9, 1/10000) ; izolirani rascjep nepca (5, /10000).U ispitivanom razdoblju nismo našli značajne razlike u prevalenciji niti rascjepa usnice sa/bez rascjepa nepca, niti u prevalenciji izoliranog rascijepa nepca. Izuzetak je neobično visok broj rascjepa nepca u 1995. godini u koprivničkoj regiji. Registrirano je 5 slučajeva, od kojih je 4 rođeno unutar 50 dana. Između ukupno 96 slučajeva rascjepa usnice sa ili bez rascjepa nepca, našli smo 78 (81, 2%) izliranih malformacija 17(17, 8%) s bar još jednom većom malformacijom, 6 s kromosomskom anomalijom (trisomija 13), te 1 sindrom. Između 52 slučaja rascjepa nepca bilo je 36 (69, 2%) izoliranih, 13(25%) udruženih s drugim malformacijama, 3 (5, 8%) sindroma i 5 slučajeva Pierre Robin sekvenci. ZAKLJUČAK: stope prevalencije oralnih rascjepa pokazuju stabilnost kroz duži vremenski period i značajno ne odstupaju od prevalencije u drugim europskim registrima. Pojavu većeg broja slučajeva u kratkom razdoblju u Koprivnici potrebno je istražiti kao mogući klaster, te ispitati moguće uzroke njegove pojave.

rascjep usne; rascjep nepca; epidemiologija; Hrvatska

nije evidentirano