hrvatski

55. godina oplemenjivanja kukuruza u Bc Institutu, d.d. Zagreb

Program oplemenjivanja kukuruza započet je u Bc Institutut, d.d. 1947. godine i rezultirao je komercijalnim linijama i hibridima ( 225 hibrida registriranih u zemlji i preko 30 u inozemstvu), a nastavlja se i danas. U dva pokusa u dvije gustoće sklopa u Rugvici 1996. godine uspoređeno je 10 hibrida kukuruza FAO grupa 400 i 500 nastalih u razdoblju od 1962. do 1993. godine. Regresijom prinosa na godinu priznavanja hibrida izračunato je prosječno godišnje povećanje prinosa koje je kod niže gustoće sklopa iznosilo 0, 48 dt/ha i 0, 79 dt/ha, a kod više gustoće 0, 77 dt/ha i 1, 07 dt/ha respektivno za FAO 400 i 500. Ovo povećanje prinosa najvećim dijelom rezultat je genetske dobiti od selekcije. Povećanje rodnosti novih hibrida je bilo izraženije u višoj gustoći sklopa tj. povećanje proizvodnih prinosa je također rezultat i primjena intenzivnije agrotehnike. Trend povećanja rodnosti novih hibrida se nastavlja i dalje. Hibridi Bc 394, JUMBO 48, Bc 418 B , Bc 4982 , Bc 566 i Bc 5982 koji su službeno priznati u Bosni i Hercegovini 2002. i 2003. godine predstavljaju napredak u odnosu na standardne hibride Bc 318, Bc 408B i Bc 592.

Bc hibridi kukuruza; prosječno godišnje povećanje prinosa; novi registrirani hibridi u Bosni i Hercegovini

nije evidentirano

engleski

Fifty-five years of maize breeding in the Zagreb Bc Institute

Program oplemenjivanja kukuruza započet je u Bc Institutut, d.d. 1947. godine i rezultirao je komercijalnim linijama i hibridima ( 225 hibrida registriranih u zemlji i preko 30 u inozemstvu), a nastavlja se i danas. U dva pokusa u dvije gustoće sklopa u Rugvici 1996. godine uspoređeno je 10 hibrida kukuruza FAO grupa 400 i 500 nastalih u razdoblju od 1962. do 1993. godine. Regresijom prinosa na godinu priznavanja hibrida izračunato je prosječno godišnje povećanje prinosa koje je kod niže gustoće sklopa iznosilo 0, 48 dt/ha i 0, 79 dt/ha, a kod više gustoće 0, 77 dt/ha i 1, 07 dt/ha respektivno za FAO 400 i 500. Ovo povećanje prinosa najvećim dijelom rezultat je genetske dobiti od selekcije. Povećanje rodnosti novih hibrida je bilo izraženije u višoj gustoći sklopa tj. povećanje proizvodnih prinosa je također rezultat i primjena intenzivnije agrotehnike. Trend povećanja rodnosti novih hibrida se nastavlja i dalje. Hibridi Bc 394, JUMBO 48, Bc 418 B , Bc 4982 , Bc 566 i Bc 5982 koji su službeno priznati u Bosni i Hercegovini 2002. i 2003. godine predstavljaju napredak u odnosu na standardne hibride Bc 318, Bc 408B i Bc 592.

Bc maize hybrids; average annual yield gain; newly registered hybrids in Bosnia and Herzegovina

nije evidentirano