hrvatski

Imidž u javnosti i subjektivna dobrobit hrvatskih branitelja

Javno raspoloženje prema ratnim veteranima u mnogim je slučajevima kontroverzno. S jedne su strane poštovani, tretirani kao heroji i vrijedni članovi društva, a njihove su ratne zasluge materijalno, društveno i simbolički obeštećene. S druge strane, često su marginalizirani, pri čemu ni njihovo stigmatiziranje nije rijetko: najčešće je povezano s psihičkim posljedicama ratnih trauma, ali i s pretpostavljenim dvojbenim motivima za pristupanje vojnim snagama (poput poboljšanja socijalnog i materijalnog statusa, poremećene osobnosti i slično). Poznato je da se samostigmatizacija teško podnosi, pa javno kreirane negativne slike, ako se pretjeruje, mogu imati posebno teške posljedice na živote branitelja. Kako bi se odgovorilo na to pitanje, internetskom anketom provedenom sa 749 hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (1991.—1995.) nastojalo se odgovoriti na dva cilja: prvo, ispitati u kojoj su mjeri branitelji preuzeli pozitivne i negativne slike o svojoj populaciji ; drugo, utvrditi koliko je to povezano s njihovom subjektivnom dobrobiti. Rezultati su pokazali da su gotovo svi branitelji svjesni i ističu svoje zasluge, ali su dijelom prihvatili i negativne poglede na svoj status. Osim toga, pokazalo se da spomenuta braniteljska problematika nije povezana ili da je samo marginalno povezana s njihovom subjektivnom dobrobiti. Nalazi se tumače u širem kontekstu, uzimajući u obzir fenomen osobne kompenzacije javnih (makrosocijalnih) deficita, tipičan za tranzicijska društva.

: Hrvatska, branitelji, javno raspoloæenje, stigma, doprinos, kompenzacija

nije evidentirano