hrvatski

Crni gost i njegove žrtve: borba protiv boginja na području Hrvatske krajem 19. stoljeća

Iako su boginje zarazna bolest čije je suzbijanje predstavljalo jedan od najvažnijih javnozdravstvenih zadataka na području Europe tijekom čitavog 19. stoljeća, cjepivo protiv variole vere od samih je početaka izazivalo kontroverze i otpor nezanemarivog broja ljudi. Ipak, nekoliko europskih pandemija (1824. – 1829., 1837. – 1840., 1870. – 1875.) u konačnici je rezultirao donošenjem zakona u nizu zemalja usmjerenih prema uvođenju obveznog cijepljenja populacije protiv boginja. Pionirske pothvate na tom tragu na području današnje Hrvatske moguće je pronaći već u prvim godinama 19. stoljeća, pri čemu je Napoleonova uprava u Dalmaciji bila naročito posvećena provođenju navedenih protuepidemijskih mjera unatoč, kako nam izvori govore, „velikoj neobrazovanosti naroda“ koji se naposljetku ipak pokoravao progresivnim odredbama Francuza. Međutim, tek je usporena industrijalizacija Banske Hrvatske u drugoj polovici 19. stoljeća, uvjetovana potrebom za zdravom i produktivnom radnom snagom, potaknula donošenje zakona (1874., 1894.) koji su rezultirali uspostavom modernog sustava javnog zdravstva. Pritom, navedene su regulative jasno određivale i načine na koji bi se modernizirana kapitalistička država trebala obračunati s problemom boginja. Dakako, sustavno provođenje zakona s ciljem obuzdavanja širenja ove smrtonosne bolesti nije uvijek bilo lako tako da su, primjerice, petrinjske novine Banovac u lipnju 1914. prozivale nemarne roditelje koji još nisu cijepili svoju djecu. S druge strane, osječki je gradonačelnik Antun Pinterović 1915. putem oglasa upozoravao pučanstvo da se u okolici grada ponovno pojavio nepoželjni „crni gost“. U konačnici, zagrebačke su gradske vlasti 1918. zabilježile kako je novom širenju boginja kumovao „opći metež“ rata. Ukratko, borba protiv bolesti koja je globalno iskorijenjena tek krajem 1970-ih bila je dugotrajna i suočena s nizom izazova. Autor će u izlaganju analizirati zakonske odredbe hrvatske vlade koje su u drugoj polovici 19. stoljeća regulirale cijepljenje protiv boginja, pri čemu će se osvrnuti i na statističke pokazatelje o procijepljenosti populacije Banske Hrvatske od početka 1880-ih do izbijanja Prvog svjetskog rata. Koristeći sačuvane novinske izvore, izvještaje gradskih poglavarstava i druge materijale nastojat će ocijeniti uspješnost borbe protiv boginja na području Banske Hrvatske, kao i rekonstruirati mišljenje javnosti o cijepljenju i predviđenim epidemiološkim mjerama.

boginje, variola vera, cijepljenje, 19. stoljeće, Banska Hrvatska

nije evidentirano