hrvatski

Depresivnost, anksioznost i stres adolescenata prije i za vrijeme četvrtog vala COVID-19 pandemije

U ovoj transverzalnoj studiji trenda uspoređena je izraženost internaliziranih problema adolescenata u Gradu Zagrebu prije pandemije COVID-19 i u vrijeme 4. vala COVID-a. U istraživanju su sudjelovale dvije skupine srednjoškolaca: (1) učenici 1. razreda srednjih škola 2016. godine (N=267, Mdob=15, 16, SDdob=0, 468, 61, 6 % djevojke) i (2) učenici 1. razreda srednjih škola 2021. godine (N=353, Mdob=14, 78, SDdob= 0, 468, 45, 9 % djevojke). Korištenjem upitnika DASS-21 utvrđen je trend rasta internaliziranih problema. U prosincu 2021. godine ozbiljne i vrlo ozbiljne simptome depresivnosti imalo je 20, 6 % učenika u odnosu na 15, 0 % učenika 2016. godine. Ozbiljne i vrlo ozbiljne simptome anksioznosti imalo je 2016. godine 13, 4 % učenika, a 2021. čak 33, 0 %. Simptomi stresa ove razine 2016. godine bili su prisutni kod 20, 2 % učenika, a 2021. godine kod 25, 4 %. Kod djevojaka je utvrđena viša razina depresivnosti, anksioznosti i stresa kao i kod učenika čije su obitelji pretrpjele materijalnu štetu u zagrebačkom potresu. Također, učenici slabijeg imovinskog statusa izvještavaju o značajno višim doživljenim razinama anksioznosti i stresa. Neadaptabilne strategije suočavanja sa stresom su značajni prediktori depresivnosti, anksioznosti i stresa. Značajni prediktor depresivnosti je i niže samopoštovanje, roditeljsko odbijanje i veće nezadovoljstvo tjelesnim izgledom predviđaju višu anksioznost, a ženski rod viši stres. Podatci pokazuju da je mentalno zdravlje zagrebačkih srednjoškolaca bilo pod visokim rizikom i prije pandemije COVID-19 i potresa, a ove nepovoljne okolnosti su povećale taj rizik.

COVID-19 pandemija ; mentalno zdravlje adolescenata ; depresivnost ; anksioznost ; stres ; neadaptabilne strategije suočavanja

nije evidentirano

engleski

Depression, Anxiety and Stress of Adolescents Before and During the Fourth Wave of the COVID-19 Pandemic

U ovoj transverzalnoj studiji trenda uspoređena je izraženost internaliziranih problema adolescenata u Gradu Zagrebu prije pandemije COVID-19 i u vrijeme 4. vala COVID-a. U istraživanju su sudjelovale dvije skupine srednjoškolaca: (1) učenici 1. razreda srednjih škola 2016. godine (N=267, Mdob=15, 16, SDdob=0, 468, 61, 6 % djevojke) i (2) učenici 1. razreda srednjih škola 2021. godine (N=353, Mdob=14, 78, SDdob= 0, 468, 45, 9 % djevojke). Korištenjem upitnika DASS-21 utvrđen je trend rasta internaliziranih problema. U prosincu 2021. godine ozbiljne i vrlo ozbiljne simptome depresivnosti imalo je 20, 6 % učenika u odnosu na 15, 0 % učenika 2016. godine. Ozbiljne i vrlo ozbiljne simptome anksioznosti imalo je 2016. godine 13, 4 % učenika, a 2021. čak 33, 0 %. Simptomi stresa ove razine 2016. godine bili su prisutni kod 20, 2 % učenika, a 2021. godine kod 25, 4 %. Kod djevojaka je utvrđena viša razina depresivnosti, anksioznosti i stresa kao i kod učenika čije su obitelji pretrpjele materijalnu štetu u zagrebačkom potresu. Također, učenici slabijeg imovinskog statusa izvještavaju o značajno višim doživljenim razinama anksioznosti i stresa. Neadaptabilne strategije suočavanja sa stresom su značajni prediktori depresivnosti, anksioznosti i stresa. Značajni prediktor depresivnosti je i niže samopoštovanje, roditeljsko odbijanje i veće nezadovoljstvo tjelesnim izgledom predviđaju višu anksioznost, a ženski rod viši stres. Podatci pokazuju da je mentalno zdravlje zagrebačkih srednjoškolaca bilo pod visokim rizikom i prije pandemije COVID-19 i potresa, a ove nepovoljne okolnosti su povećale taj rizik.

COVID-19 pandemic ; adolescent mental health ; depression ; anxiety ; stress ; maladaptive coping strategies

nije evidentirano