hrvatski

Mogućnost detekcije onečišćenja okoliša putem meda

U radu je prikazana mogućnost detekcije onečišćenja okoliša ispitivanjem meda na primjeru praćenja kontaminacije područja Republike Hrvatske radioaktivnim izotopom cezija Cs-137. Komentiran je problem uzimanja reprezentativnih uzoraka te je pojašnjeno zašto med sakupljen u košnici vjerojatno predstavlja najbolji kompozitni uzorak koji je u prirodi moguće prikupiti. Ukazano je na nužnost znanja o tome u kojoj se mjeri pojedini biogeni element prisutan u okolišu ugrađuje u biljke te, posredno preko nektara ili medne rose, dospijeva i u med. Naznačena je priroda informacija sadržanih u uzorku mede te je istaknut problem promjenjivosti transfer-faktora tijekom vremena. U radu su prikazani i neki od preliminarnih-rezultata recentnih istraživanja, kao i rezultati dijela istraživanja provođenih tijekom posljednjih trideset godina. Već desetak godina nakon kontaminacije u većini uzoraka livadnih medova Cs-137 najčešće više nije moguće detektirati, za razliku od medljikovca i meda od kestena u kojima se i dvadesetak godina nakon kontaminacije koncentracija aktivnosti Cs- 137kretala oko 2, 5 Bq/kg u medu od kestena odnosno 10 Bq/kg u medljikovcima. Koncentracija aktivnosti Cs-137 u medu od kestena i medljikovcima smanjuje se na polovinu u vremenskom razdoblju od približno petnaestak godina ukoliko se isključi utjecaj radioaktivnog raspada. Kod meda od kestena taj je period nešto kraći (približno 13 godina) u odnosu na medljikovce jele i smreke kod kojih se, sudeći po dosadašnjim rezultatima, kreće od 17 di 18 godina. Rezultati potvrđuju pouzdanost metode procjene stanja onečišćenja radioaktivnim izotopom cezija (Cs-137), praćenjem njegove aktivnosti u dobro definiranim uzorcima meda.

onečišćenje, radioaktivnost, Cs-137, med, pčele, transfer-faktori, bioindikatori

nije evidentirano