Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Osobe starije životne dobi – nevidljive žrtve nasilja u obitelji (CROSBI ID 734466)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Peraica, Tina ; Kovačić Petrović, Zrnka ; Kozarić- Kovačić, Dragica Osobe starije životne dobi – nevidljive žrtve nasilja u obitelji // Neurol. Croat. 2023 ; 72 (Suppl. 1) / Šimić, Goran ; Mimica, Ninoslav (ur.). Zagreb: Denona, 2023. str. 88-88

Podaci o odgovornosti

Peraica, Tina ; Kovačić Petrović, Zrnka ; Kozarić- Kovačić, Dragica

hrvatski

Osobe starije životne dobi – nevidljive žrtve nasilja u obitelji

Uvod: Nasilje nad osobama starije životne dobi je veliki, ozbiljni i izazovni javno zdravstveni problem. Dosadašnja istraživanja pokazuju prevalenciju zlostavljanja kod 3-10 % osoba starije životne dobi kao i vrlo visoku „tamnu“ brojku. Cilj: Istražiti socio-demografska obilježja, obilježja zlostavljanja, počinitelje zlostavljanja i vrstu tražene pomoći kod starijih osoba žrtava nasilja u obitelji te utvrditi prediktore koji određuju vrstu zlostavljanja starijih osoba. Metoda istraživanja: U istraživanje je uključeno 200 osoba starijih od 60 godina koje su osobno zatražile pomoć u Savjetovalištu za žrtve nasilja u obitelji u Zagrebu. Za svrhu istraživanja konstruiran je strukturirani upitnik prema Home Office definiciji nasilja u obitelji. Upitnik je obuhvatio socio-demografske podatke (dob, rod, obrazovni status, bračni status, status zaposlenosti), podatke o zlostavljanju (vrsta, trajanje, prijavljivanje institucijama), počinitelje zlostavljanja te vrste pruženih intervencija. Rezultati: Prosječna dob starijih osoba žrtava nasilja u obitelji je bila 65±5.2 godine (raspon 60-82 godine). Više od ¾ žrtava su bile žene (77, 5 %). Prema obrazovanju najčešće se radilo o osobama sa završenom srednjom (47 %) ili osnovnom školom (40 %). Većina žrtava je bila u braku (35, 5 %), 78, 4 % ih je bilo u mirovini. Najčešće oblici zlostavljanja su bili psihološko i kombinirano psihološko-emocionalno zlostavljanje (26, 3 % ; 24, 7 %). Počinitelji nasilja su najčešće bila njihova djeca (40, 5 %) i partneri (34, 0 %), a najčešće se radilo o višegodišnjem zlostavljanju (45, 5%). Preko 70% starijih osoba nasilje nije nikada prijavilo niti jednoj instituciji. Radni status žrtve kao i prijavljivanje doživljenog nasilja CZSS su se pokazali kao statistički značajni prediktori u predviđanju vrste zlostavljanja kod starijih osoba (p=0, 013 ; p=0, 028). Ostali prediktori se nisu pokazali statistički značajnim u predikciji vrste nasilja kod osoba starije životne dobi (p>0, 05). Zaključak: Starije osobe su visoko rizična skupina u pogledu zlostavljanja kojeg rijetko prijavljuju zbog financijske ili neke druge vrste ovisnosti o članovima obitelji koji su često počinitelji nasilja nad njima. To ograničava mogućnost prevencije i intervencije od strane nadležnih tijela.

starije osobe ; nasilje u obitelji ; vrste zlostavljanja ; počinitelji ; vrste intervencija ; prediktori vrsta zlostavljanja

nije evidentirano

engleski

Elderly people – invisible victims of domestic violence

nije evidentirano

elderly people : domestic violence ; types of abuse ; perpetrators ; types of interventions ; predictors of types of abuse

nije evidentirano

Podaci o prilogu

88-88.

2023.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Šimić, Goran ; Mimica, Ninoslav

Zagreb: Denona

Podaci o skupu

2. kongres Hrvatske Alzheimer alijanse s međunarodnim sudjelovanjem

poster

29.03.2023-01.04.2023

Varaždin, Hrvatska

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti, Socijalne djelatnosti