hrvatski

Stražnji sindrom stanza gležnja: prikaz serije bolesnika liječenih artroskopskim zahvatom

Cilj: Stražnji sindrom sraza gležnja (SSSG) se očituje pojavom boli u području stražnjeg dijela gležnja. Danas se kirurško liječenje ovog stanja uobičajeno provodi artroskopskom tehnikom koju su opisali van Dijk i suradnici 2000. godine. Svrha ovog rada jest prikazati rezultate provedenog artroskopskog liječenja SSSG-a tom tehnikom i usporediti dobivene rezultate s rezultatima objavljenima u literaturi. Metode: U razdoblju od 1. siječnja 2011. do 1. siječnja 2020. godine u Klinici za ortopediju KBC-a Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu operirano je zbog SSSG-a 47 bolesnika. U dostupnoj prijeoperacijskoj medicinskoj dokumentaciji sustavno su prikupljeni demografski podatci tih bolesnika, potom podatci o sportskoj aktivnosti i ozljeđivanju gležnja, načinjenoj radiološkoj obradi, kao i o eventualno prethodno načinjenom kirurškom zahvatu na tom gležnju. Iz operacijskih listi sustavno su, uz opise zahvata, zabilježeni i podatci o vrsti anestezije te je li tijekom zahvata korištena blijeda staza. Podatci o poslijeoperacijskom tijeku prikupljeni su iz evidencije ambulantnih posjeta bolesnika u kojima su sustavno tražene zabilješke o komplikacijama kao i o tome je li bolesnik eventualno ponovno operiran. Procjena funkcionalnog stanja gležnja provedena je upitnikom Američkog ortopedskog društva za stopalo i gležanj (engl. American Orthopaedic Foot & Ankle Society - AOFAS score) prije zahvata te na zadnjem kontrolnom pregledu. Zadovoljstvo bolesnika ispitano je upitnikom prema Abdelatifu. Rezultati: Istraživanjem je obuhvaćeno 42-je ispitanika (25 muškaraca) kojima je prosječna životna dob u trenutku zahvata iznosila 27, 2 godine (raspon od 15 do 63). Medijan poslijeoperacijskog praćenja iznosi 80 mjeseci (raspon od 24 do 127). Ozljeda gležnja utvrđena je u 27 ispitanika (64, 3 %). U 34 (80, 9 %) ispitanika uzrok nastanka SSSG-a bio je koštani sraz. Blijeda je staza uspostavljena za 31 (73, 8 %) zahvat. Artroskopski je zahvat u svih ispitanika protekao bez komplikacija, a tijekom poslijeoperacijskog razdoblja zabilježena je samo jedna komplikacija (2, 4 %) i to prolazni ispad senzibiliteta na lateralnoj strani stopala u trajanju od 4 tjedna. Prosječni rezultat dobiven upitnikom AOFAS prije zahvata iznosio je 71, 9 (raspon od 60 do 86), a na pregledu provedenom u sklopu istraživanja 95, 7 (raspon od 78 do 100). Prema upitniku Abdelatifa 39 je ispitanika (92, 8 %) bilo izrazito zadovoljno operacijom. Rasprava: Broj usporedivih istraživanja u literaturi je malen, a pregledom literature pronađeno je samo pet istraživanja kod kojih je praćenje bolesnika provođeno barem 60 mjeseci. Valja naglasiti da je kod samo dva od navedenih istraživanja broj analiziranih bolesnika bio veći od 30. U tim je istraživanjima, kao i u našem, procjena funkcionalnog stanja gležnja pokazala poboljšanje. Osim toga, u tim je istraživanjima dokazan izuzetno uspješan povratak sportskim aktivnostima nakon načinjenog zahvata. Stopa komplikacija u našem istraživanju (2, 4 %) usporediva je ili manja nego u drugim istraživanjima. Zaključak: Ovo je istraživanje potvrdilo da je operacijsko liječenje SSSG-a, artroskopskom tehnikom koju su opisali van Dijk i sur. 2000. godine, sigurno i efikasno i nakon duljeg prosječnog praćenja te da omogućuje potpun povratak sportskim aktivnostima.

artroskopija, gležanj, stražnji sindrom sraza

nije evidentirano