hrvatski

Digitalna transformacija glagoljske baštine: od digitalizacije do digitalnog laboratorija

Projekt Digitalizacija, bibliografska obrada i istraživanje tekstova zadarsko- šibenskog područja iz razdoblja do kraja 19. stoljeća pisanih glagoljicom, bosančicom i ćirilicom (dalje u tekstu Pisana baština)1 provodi se od godine 2016. na Sveučilištu u Zadru, u suradnji s Vestigia Institutom za istraživanje rukopisa Sveučilišta u Grazu, u Austriji.2 Profesorica Nives Tomašević projekt je poticala i pridonosila mu snažno svojim znanjima, osobito onima iz područja kreativnih industrija. Smatrali smo stoga da je ovaj zbornik najbolje mjesto za sažimanje i objavljivanje projektnih rezultata. U ovome će radu biti ukratko prikazani rezultati projekta Pisana baština kao i oni koji su iz njega proizašli, kako bi se ilustrirao način na koji je rast projektnih aktivnosti doveo do potrebe za uspostavom virtualne istraživačke infrastrukture za interdisciplinarna suradnička istraživanja glagoljske baštine, odnosno GlagoLab: portala i digitalnoga laboratorija za suradnička istraživanja i promicanje hrvatskoga glagoljaštva.3 U radu će biti predstavljene neke od teorijskih spoznaja te neki od rezultata projektnih aktivnosti usmjerenih na istraživanje glagoljaštva na temelju kojih se oblikuje digitalni laboratorij GlagoLab.

digitalna transformacija, digitalna humanistika, AKM laboratoriji, glagoljaštvo

nije evidentirano