hrvatski

Prilog zaštiti krajobraza otoka Paga

Kulturni krajobraz je antropogena tvorevina nastala iz čovjekovih potreba. Najveći udio u kulturnim krajobrazima zauzimaju poljodjeljski krajobrazi unutar kojih postoji i najveća tiploška raščlanjenost. Na otoku Pagu se kroz stoljeća razvila veoma vrijedna baština kulturnog krajobraza (poljodjeljskog). No, društveno-ekonomske promjene života na otoku, odražavaju se i kroz promjene u kulturnom krajobrazu. Da bi se zaustavio trend njegovog daljnjeg obezvređenja i propadanja, izvršena je njegova tipološka klasifikacija. Pritom je utvrđeno da na otoku Pagu postoji pet tipova kulturnog krajobraza, koji dalje pokazuju različiti stupanj tiploške rasčlanjenosti (sveukupno 16). Vrednovanjem kulturnog krajobraza, na temelju određenih kriterija, izdvojeni su iznimno vrijedni krajobrazi otoka Paga, njih četrnaest, koje je potrebno zaštititi. Štititi se mogu tako da postanu svojevrstan muzej na otvorenom ili da im se usmjerenim gospodarskim razvojem omogući uzdržavanje sadašnje krajobrazne građe (revitalizacija). Predloženi su modeli privlačnosti za određene djelatnosti, pomoću kojih je moguće izvršiti revitalizaciju kulturnog krajobraza otoka. Ona će ovisiti u prvom redu o njegovim proizvodnim mogućnostima. Preklapanjem modela privlačnosti za određene djelantosti s područjima iznimnih kulturnih krajobraza, utvrđeno je za koliko njih postoji mogućnost revitalizacije. Zaključak je da ona postoji za sve iznimne krajobraze otoka Paga, samo je za neke veća, a za neke manja. Najveća je za one koji su produkt djelantosti ovčarstva (krjaobraz suhozida).

iznimni krajobraz; tipologija; zaštita krajobraza; vizualni identitet; kulturni krajobraz; revitalizacija; Pag

nije evidentirano