hrvatski

Bakterije kao lijekovi - utjecaj na spregu crijevna mikrobiota - mozak

Uočeno je da neurohormoni i upale primarno posreduju u komunikaciji između crijeva i mozga, između središnjeg, autonomnog i crijevnog živčanog sustava. Crijevna mikrobiota utječe na funkciju mozga putem imunoloških, neuralnih, endokrinih i metaboličkih putova. Disregulacija ove osovine crijevne mikrobiote i mozga može uzrokovati različite kronične bolesti kao što su depresija, demencija i Parkinsonova bolest. Poremećaj sastava crijevne mikrobiote, najčešće uzrokovan antibiotičkom terapijom, izostankom dojenja, infekcijama i drugim bolestima te stresom, može utjecati na fiziologiju i ponašanje čovjeka. Određene bakterijske vrste bakterija kao lijekova, koje je američka FDA nazvala "živim bioterapijskim pripravcima" (LBPs), mogu imati pozitivan učinak na raspoloženje i depresiju, pri čemu se živac vagus identificira kao glavni komunikacijski put između crijevnih bakterija i mozga. Terapijski učinak bakterija kao lijekova zasniva se na imunomodulacijskom djelovanju i utjecaju njihovih bioaktivnih staničnih dijelova i metabolita kao što su kratkolančane masne kiseline, površinski S- proteini, egzopolisaharidi, bakteriocini i bioaktivni peptidi nastali djelovanjem proteolitičkih mikrobnih enzima, što intenzivno istražujemo na našim znanstvenim projektima, financiranim od strane HRZZ-a. Prvu terapiju bakterijama iz uzoraka stolice odobrila je US FDA krajem 2022. godine, za liječenje ponavljajućih Clostridioides difficile infekcija.

osovina crijevne mikrobiote i mozga ; živi bioterapijski pripravci

nije evidentirano