hrvatski

Umijeće razlučivanja preklapanja psihičkih i somatskih simptoma u okviru anksioznog poremećaja

Anksiozni poremećaji često su prisutni u obiteljskoj medicini. Anksioznost odnosno strah, napetost normalna je reakcija u novonastalim i opasnim situacijama. Smatramo je patološkom ukoliko nam uobičajene životne situacije uzrokuju strah te nam ujedno i otežavaju normalno funkcioniranje. Manifestira se psihičkim i tjelesnim simptomima. U sklopu anksioznosti moguća je i pojava hipohondrije. Prikazan je slučaj pedesetjednogodišnjeg muškarca lošijeg socioekonomskog položaja koji se žalio na brojne tjelesne simptome svojoj liječnici obiteljske medicine te je podvrgnut brojnim dijagnostičkim pretragama. Čak i kada su nalazi bili uredni, pacijent se i dalje žalio na brojne tjelesne tegobe. Konačno, postavljena je dijagnoza generaliziranog anksioznog poremećaja. Kod anksioznih poremećaja ključna je temeljita anamneza kojoj je cilj diferencirati radi li se o simptomatici anksioznog spektra ili novonastalom somatskom poremećaju. Poželjan je i kontinuitet odnosa u kojemu liječnik obiteljske medicine dugo poznaje svoje pacijente te može prepoznati promjenu ponašanja u slučaju pojave akutno ugrožavajućeg (hitnog) stanja. U liječenju anksioznih pacijenata vrlo je važan odnos liječnik-bolesnik gdje liječnik (vrlo često liječnik obiteljske medicine) preuzima važnu suportivnu ulogu. Ovisno o procjeni težine kliničke slike treba razmotriti potrebu za uvođenjem psihofarmakoterapije ili pacijenta uputiti specijalistu psihijatrije u svrhu selekcije i titracije adekvatne psihofarmakoterapije, odnosno eventualnog provođenja psihoterapije.

anksioznost, opća/obiteljska medicina, hipohondrija, somatizacija, generalizirani anksiozni poremećaj Hrčak ID:

nije evidentirano