hrvatski

Dramatologija u aktu intermedijalnosti - Krleža, Špišić, Lukač

Njih trojica - dominantni srednjoeuropeolog uništenja jednog tektonski tragičnog makroontema Miroslav Krleža, najnagrađeniji marulićevac novijeg hrvatskog dramskog pisma i noisekunstni intelektuolograf dokumentarizma Davor Špišić te visokougledni Rječaš temeljnog starta mađarske dionice modernističke hrvatske književnosti Stjepan Lukač, svaki unutar svojeg književnog opusa i ekstenzivnog kontekstnog polja, započinju jak i odmah zahtjevno artikuliran ulazak u književnost upravo dramskim naslovima. S vremenom su sva tri naslova postala jakim mjestima u fenomenima književne i kulturne povijesti unutar čijih su se kronoloških koordinata pojavili. Drama Maskerata je napisana, svojim jakim mediologijskim motivom knjižnice, na samom rubu i hrvatske književne avangarde, ali i povijesno gledano na početku Prvog svjetskoga rata, a transmedijalni tekst Dobrodošli u rat u okolnostima početka Domovinskoga rata kao i zaleta hrvatske dramske žanrovske opredijeljenosti za ratnu temu. Drama Preobraženja izvodi argument uvođenja hrvatske književnosti u Mađarskoj u punu integralnu maticu krećući se intramedijalnim strategemima.

dramatologija, intermedijalnost, panonizam, Krleža, Špišić, Lukač, psihem, sociem, ontem, srednjoeuropsko, noisekunst, rječaši

nije evidentirano