hrvatski

Ukopi stanovnika u naseljima Starčevačke kulture u Hrvatskoj

Tijekom ranog i srednjeg neolitika na prostoru jugoistočne Europe razvijale su se prve zemljoradničke i lončarske kulture. U najstarijoj kulturi - starčevačkoj, do sada nisu otkrivene nekropole izvan naselja. Pokojnici, i to samo odabrani članovi plemenske zajednice ili odabrane obitelji (odrasli i djeca) ukapani su u jamama ili zemunicama unutar naselja.Uvijek u skvrčenom položaju, na desnom ili lijevom boku pokojnici su ukapani cjeloviti ili ovisno o obredima i vjerovanjima bez glave ili bez lica (Slavonski Brod "Galovo"). pokojnici su polagani na tanak sloj zemlje i sitnih komadića litike i keramike, potom zatrpani zemljom izmiješanom komadima posuda, dijelova žrtvenika, životinjskim figuricama ili školjkama, a pored nekih pokojnika postavljane su cijele posude i oker.Ponekad su prilozi uz pokojnika bili njegovi uporabni predmeti (posude, kamene alatke, a vjerojatno i drveni predmeti koji se nisu sačuvali), darovi njegovih najbližih ili poputbina za nastavak života. Mjesta ukopa pokojnika posebno se poštuju (najnovije otkriće ograđenog obredno-ukopnog prostora na "Galovu" u Slavonskom Brodu), a vjerojatno su se u određenim prilikama tijekom godine blizu ukopa održavali i ritualni obredi. Među 66 do sada evidentiranih starčevačkih naselja na tlu Hrvatske, samo unutar pet naselja (Vinkovci, Pepelana, Slavonski Brod, Vukovar i Jaruge), otkriveni su ljudski ukopi koji su omogućili nove spoznaje o obredima pri ukapanjima najstarijih stanovnika neolitika južnopanonskih prostora.

ukopi; naselja; starčevačka kultura; neolitik; Hrvatska

nije evidentirano