hrvatski

Dobrobit i briga za sebe kod stručnih osoba koje rade sa žrtvama nasilja

Sastavni dio savjetodavnog i psihoterapijskog rada je izloženost klijentovim traumatskim iskustvima. Klijenti sa stručnim osobama dijele svoja traumatska iskustva dok s druge strane pomagači slušaju, suosjećaju, podržavaju i pomažu klijentima da svoja iskustva integriraju. Tako da možemo reći da su mnoge stručne osobe u pomagačkim strukama neminovno pod utjecajem sadržaja s kojima klijenti dolaze. Većina istraživanja je usmjerena na ispitivanje dobrobiti klijenata dok je manjim dijelom na stručnjake u pomagačkim zanimanjima. Stoga je cilj ovog rada bio utvrditi razinu dobrobiti i načine na koji osobe u pomagačkim strukama brinu za sebe. Ovo istraživanje je provedeno na 15 stručnjakinja koje rade sa žrtvama nasilja. Dob sudionica u vrijeme istraživanja bio je od 28 do 64 godine, s 2, 5 do 30 godina iskustva u radu sa žrtvama nasilja. Sve sudionice osim jedne su bile psihologinje. U istraživanju je korištena Skala psihološke dobrobiti i polustrukturirani intervju koji je uključivao pitanja o načinima kako stručne osobe brinu o sebi, imaju li potporu na poslu i u kojem obliku, te postoje li nagradni aspekti rada sa žrtvama nasilja. Nakon analize odgovora sudionice su otkrile da brinu o sebi uspostavljanjem ravnoteže između osobnog i profesionalnog života, razvijanje realnih očekivanja u obavljanju ove vrste posla i upuštanje u različite aktivnosti u svrhu očuvanja svoje psihološke dobrobiti. Važan aspekt rada koji je pokazao da pozitivno utječe na dobrobit je zadovoljstvo i ispunjenje gledajući napredak svojih klijenata. Sudionice su u ovom istraživanju pokazale visoku psihološku dobrobit što se može jednim dijelom objasniti uspješnom brigom o sebi, od traženja potrebne potpore u obliku supervizije i intervizije.

psihološka dobrobit, briga o sebi, pomagačka zanimanja, žrtve nasilja

nije evidentirano