hrvatski

Pisana povijesna svjedočanstva o knezu Branimiru

Nakon dva tamna stoljeća hrvatske povijesti o kojima zapisi šute, o IX. st. svjedoče stranci - sjetimo se Gottschalka -, ali su također i Hrvati u kamenu zabilježili prve vladare Višeslava i Trpimira. U kasnijim prijepisima, pak, sačuvana su i prva diplomatička vrela - isprave kneza Trpimira i Muncimira - proizašla iz vladarskih kancelarija, dok je rimska kurija također ostavila trajno svjedočanstvo o crkvenim - pa i političkim - prilikama na istočnoj obali Jadrana. Upravo razdoblje kneza Branimira može se rasvijetliti zaista vrlo velikim brojem vjerodostojnih i vrela prvoga reda, osobito s obzirom na doba ranog srednjovjekovlja. Uz diplomatička vrela, pisma pape Ivana VIII. (872.-882.), koja su sačuvana u prijepisu XI. st., te pisma pape Stjepana VI. (885.-891.), poznata iz prijepisa XII. st., arheološka istraživanja iznijela su na svjetlo dana jedinstvene spomenike. To su dijelovi crkvenoga namještaja s uklesanim zapisima na latinskom jeziku, koji čak pet puta navode ime kneza Branimira. Na jednom od njih se, uz Branimirovo ime, prvi put javlja ime Hrvata, a na drugom je zabilježeno prvo datiranje po kršćanskoj eri. Većinu tih epigrafa resi lijep srednjovjekovni latinski jezik s obilježjima koja mu daje karolinška renesansa.

Hrvatska; knez Branimir; srednji vijek; epigrafija; arheologija; povijesni izvori

nije evidentirano