hrvatski

Primjena metode bukalnog brisa u toksikologiji herpetofaune

Ovaj završni rad bavi se testiranjem metode bukalnog brisa kao neinvazivne toksikološke metode. Zagađenje okoliša antropogenim utjecajem sve je veće stoga je i veća pažnja usmjerena na istraživanje utjecaja zagađenja na organizme i okoliš. Novijim istraživanjima nastoji se što manje je moguće zadirati u prirodu i na bilo koji način ju degradirati što daje na važnosti ovakvim metodama. One imaju sve širu primjenu u višim skupinama kralježnjaka (sisavci), ali na razini herpetofaune nisu još istražene. Tijekom istraživanja ulovljeno je 16 jedinki guštera (pet Lacerta agilis te 11 Podarcis muralis) kojima su uzeti brisevi. Uzorci su obrađeni i određivana je količina proteina. S obzirom na dobivene vrlo niske vrijednosti koncentracije proteina, enzimska aktivnost nije određivana. Metoda se pokazala nepouzdanom jer mala kolebanja u količini uzorka znatno utječu na rezultat. Uz to, kvalitetno uzimanje briseva gušterima je teško provedivo zbog nemogućnosti okretanja štapića kako bi se mogla uzet potrebna količina uzorka.

bukalni bris ; gušteri ; proteini ; enzimi

nije evidentirano