hrvatski

Kulturni kapital i potrošačke prakse mladih

Rad predstavlja doprinos u raspravi o potrošačkom društvu u hrvatskom kontekstu. U radu su predstavljene glavne teorije i koncepti autora koji su govorili ili govore o istom fenomenu, a čije su teorije i ideje korištene kao smjernice u radu. U istraživačkom djelu rada, korištena je kvalitativna metodologija te je na uzorku od deset sudionika provedeni polustrukturirani intervju. Uzorak uključuje pripadnike dobne skupine od 20 do 35 godina. Odabir uzorka temeljen je na navedenoj dobnoj skupini jer se istraživao procesualni fenomen potrošnje, kao i koncept kulturnog kapitala (koji uključuje akumulaciju vremenom). Uzorak je uključivao i četiri sudionika koji djeluju na području kulturne industrije, kao glazbenici. Kroz istraživanje nastojali su se objasniti motivacije i mišljenja mladih o potrošačkim praksama, ukusima, kulturnoj potrošnji i odnosu prema materijalnom i novcu. Analiza je pokazala kako se potrošačke prakse mladih temelje na individualnim izborima i ukusima, koji pokazuju njihova identitetska obilježja i vrijednosti.

kulturni kapital, kulturna potrošnja, potrošačke prakse, ukusi, kvalitativna metodologija, Hrvatska

nije evidentirano