hrvatski

BDP kao promašena mjera ekonomske aktivnosti za 21. stoljeće

U ovome radu obrađuje se BDP kao najraširenija i najzastupljenija mjera ekonomske aktivnosti u posljednjih sedam desetljeća. Iako je u začetku BDP doista ocrtavao ono što je tada bilo bitno, u radu se pokazuje kako u suvremenoj ekonomiji BDP više toga skriva nego što otkriva. Cilj rada je upravo istaknuti nedostatke BDP-a pregledom istraživanja koja se detaljno bave njegovim mjerenje te njegovom ulogom u suvremenom gospodarstvu. Primjenjuje se i lokalna polinomna regresija za procjenu veze između zadovoljstva životom i BDP-a na uzorku od 51 zemlje. Usprkos mnogobrojnim kritikama ekonomskog rasta i BDP-a kao adekvatne mjere za 21. stoljeće, ekonomije diljem svijeta u jeku izlaska iz korona krize i dalje su fokusirane gotovo isključivo na taj broj. Međutim, izvješća UN-ova panela za klimu i pojava korona virusa razotkrila je sve manjkavosti takvog pristupa. Primjerice, pojava prirodnih katastrofa poput potresa i posljedična obnova mogu značajno povećati BDP, ali to nije nešto što je poželjno s aspekta blagostanja društva. U radu se iznose kritike rasta i BDP-a i moguće alternative od kojih su neke već u uporabi u susjednim zemljama.

BDP, održivi razvoj, ekonomski rast, mjera blagostanja

nije evidentirano