hrvatski

Upravljanje medijima i komunikacijskim sustavom velikih sportskih događaja

Veliki sportski događaji najeksponiraniji su produkt sporta, a u smislu kvalitete natjecanja, kompleksnosti organizacije i kulture spektakla, prikazuju najbolje od onoga što neki sport može ponuditi publici. To ih i čini učinkovitima u privlačenju širokih publika, angažmanu sponzora i oglašivača te ostvarivanju visokog stupnja medijske praćenosti. Sportsko novinarstvo i sportske rubrike u svojim su osnovnim oblicima dio novinarskog izvještavanja još od ranih dana razvoja profesije, a čvrstu simbiozu sporta s medijima osobito donosi televizija zahvaljujući svojoj audio-vizualnoj komponenti. Veza medija i sporta je duboka, povijesna te razvojno međusobno povezana i prožeta, a upravo medijima se pripisuje uloga onih koji su sport transformirali iz amaterizma u hiper-komercijaliziranu industriju. Teorijski aspekt ovoga rada u kontekstu velikih sportskih događaja problematizira ulogu medija u sportu, kako kroz njezin razvojni put, tako i kroz specifičnosti sportskog izvještavanja u različitim vrstama medija. Pritom se temeljito sagledavaju komercijalne, marketinške i promotivne implikacije sporta, odnosno karakteristike sportskog brenda te oglašavanja, sponzorstava i odnosa s javnošću u sportu. Između različitih dionika komunikacije u sportu, na području velikih sportskih događaja posebno se kristalizira uloga njihovih organizatora, odnosno čelnika nacionalnih sportskih saveza te novinara kao onih koji stvaraju medijsku sliku o događaju. Jednako se tako ističe i uloga vlastitih komunikacijskih kanala organizacije, osobito onih digitalnih. Najvažniji rezultati istraživanja između ostalog upućuju na to da između novinara i čelnika sportskih saveza u percepciji važnosti uloge medija ne postoje značajne razlike. Jedni i drugi smatraju da su mediji važni, pri čemu novinari u većoj mjeri misle da se organizatori događaja trebaju prilagoditi njima. Veliki broj nacionalnih sportskih saveza surađuje s profesionalcima na medijskom području u organizaciji svojih sportskih događaja, pri čemu se najviše izdvajaju vanjski suradnici, a manje agencije za odnose s javnošću, dok je upravljanje medijima često zastupljeno kao posebna organizacijska jedinica nekog događaja. Ujedno se ispostavilo kako najčešće zastupljeni elementi prilagodbe sportskih borilišta potrebama medija uključuju press centar, mix zonu te tribinu za novinare, što je potvrđeno kroz više provedenih istraživanja. Jednako tako, novinari su savezima zamjerili nedostatnu ažurnost u komunikaciji na vlastitim digitalnim kanalima, ali ističe se zadovoljavajuća razina dostupnosti materijala pripremljenih baš za medije.

mediji i sport, veliki sportski događaji, odnosi s medijima, sportske organizacije, novinari

nije evidentirano