hrvatski

Glas i izgovor nakon laringektomije

Od 1996. do 2002. godine u Klinici za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu kirurgiju &#8220 ; ; Sestre milosrdnice&#8221 ; ; u Zagrebu liječeno je 539 bolesnika s tumorom larinksa i hipofarinksa. Među ostalim zahvatima učinjene su i 293 totalne laringektomije. Samo 30 &#8211 ; ; 40% pacijenata uspješno rehabilitira govor i služi se ezofagealnim govorom, govornim pomagalom ili kombinacijom ezofagealnog govora i govornog pomgala. U ovom se radu uspoređuju dvije skupine alaringealnih muških pacijenata u dobi između 28 i 78 godina, koji su rehabilitirani u Klinici tijekom 5 godina: skupina koja se služi ezofagealnim govorom (N = 15) i skupina koja se služi govornim pomagalom (N = 15). Cilj rada je usporediti kvalitetu govora (glasa i izgovora) ovih dviju skupina pacijenata. Pretpostavka je da niti jedna od dviju metoda ne zadovoljava u potpunosti komunikacijske zahtjeve s kojima se pacijenti u životu susreću te da će se najbolji rezultati postići kombinacijom ovih dviju metoda rehabilitacije govora alaringealnih pacijenata. Govorni materijal snimljen je u tihoj komori na minidisc pomoću mikrofona koji je bio učvršćen na udaljenosti od 20 cm od usta pacijenata. Test se sastojao od izgovaranja kratke rečenice (Uporni ledeni vjetar jako navali) neutralnim, dubokim, visokim, tihim i glasnim glasom, foniranja samoglasnika /i/, /a/, /u/) neutralnim, dubokim, visokim, tihim i glasnim glasom, držanja suglasnika /s/ i /z/, brojanja na jednom dahu te čitanja posebno osmišljenih logatoma (slogova bez značenja). Programima za akustičku obradu promatrane su varijable glasa i izgovora. Glas je analiziran s obzirom na: vrijeme fonacije, frekvenciju osnovnog tona, dinamiku osnovnog tona i količinu jittera i shimmera. Izgovorne su varijable bile: opreka zvučnih i bezvučnih konsonanata, izgovor suglasnika na početku i na kraju riječi, vrijeme govora na jednom dahu te dužinu intonacijske jedinice. Također, skupina kvalificiranih ocjenjivača procijenila je kvalitetu glasa i izgovora dviju skupina alaringealnih pacijenata na skali od 7 stupnjeva. Rezultati su potvrdili hipotezu da svaka od dviju metoda ima svoje prednosti te je zaključak rada da se u rehabilitaciji alaringealnih pacijenata trebaju kombinirati ezofagealni govor i upotreba govornog pomagala.

akustička analiza govora; laringektomija; ezofagealni govor; govorna pomagala

nije evidentirano