hrvatski

KRUTOST KRVNIH ŽILA I NUTRITIVNI STATUS BOLESNIKA LIJEČENIH HEMODIJALIZOM

CILJEVI: Arterijska hipertenzija (AH), krutost arterija te proteinsko energetska pothranjenost (PEP) karakteristike su bolesnika liječenih hemodijalizom (HD) i surogatni biljezi neželjenog kardiovaskularnog ishoda. Cilj istraživanja bio je ispitati povezanost parametara arterijskog tlaka (AT) i pokazatelja krutosti žila s pokazateljima nutritivnog statusa u HD bolesnika. MATERIJALI I METODE: U istraživanje je uključeno 40 HD bolesnika starosti 67 godina (raspon 43-88), 14 žena i 26 muškaraca. Prikupljeni su podaci o dobi, spolu, indeksu tjelesne mase (ITM), duljini HD postupka, liječenja HD i postojanja kronične bubrežne bolesti (KBB), pridruženim bolestima, navikama pušenja, dozi eritropoetina kg/tjelesne težine/tjedan, broju hipotenzivnih epizoda tijekom HD te laboratorijskim nalazima. Agedio B900 aparatom učinjena su tri mjerenja perifernog i centralnog AT (sistoličkog i dijastoličkog AT te je izračunat tlak pulsa (PP) i srednji AT (MAP)) i krutosti krvnih žila (augmentacijski indeks (AIX) te PWV), a dobivene srednje vrijednosti uzete su za analizu. Za procijenu nutritivnog statusa korišten je Malnutricijsko Inflamacijski Zbroj (MIS). REZULTATI: Nije nađena značajna povezanost između pokazatelja pothranjenosti i vrijednosti AT. Nadalje, nije bilo razlika u vrijednostima AT i PWV ovisno o spolu, dok je AIX bio statistički značajno viši u žena (P=0.049). Rezultati ukazuju na značajnu povezanost broja hipotenzivnih epizoda i MIS-a (P=0.01) Nađena je značajna negativna povezanost MIS-a i duljine postupka HD (P=0.02). Stariji bolesnici su imali značajno više vrijednosti PWV (P<0.001) te niže vrijednosti MAP (P=0.01). Nađena je značajna pozitivna povezanost PWV s dozom eritropoetina (P< ; 0.001), perifernim (P<0.001) i centralnim PP (P=0.04), PTH (P=0.03), fosforom (P=0.04), dok je negativna povezanost nađena s duljinom HD postupka (P=0.04), i duljinom liječenja KBB (P=0.03). Značajno veći broj hipotenzivnih bolesnika bio je u skupini s PWV>10 (P=0.049). Vrijednost PTH je značajno negativno korelirala s PP (P=0.01 i P=0.03), i vrijednosti hemoglobina (P=0.03). Krutost krvnih žila nije se razlikovala ovisno o anamnezi šećerne bolesti, AH ili pušenju. Bolesnici s preboljelim kardiovaskularnim incidentom imali su značajno više PWV(P=0.01) i AIX (P=0.03). Nađena je značajna pozitivna povezanost između AIX i PP (P=0.03). ZAKLJUČAK: Rezultati ukazuju na povezanost parametara nutritivnog statusa s hemodinamskim parametarima. Dob, duljina KBB, PTH, fosfor, doza eritropetina te duljina HD utječu na krutost krvnih žila u HD bolesnika.

nutritivni status, HD, krutost

nije evidentirano