hrvatski

Racionalna farmakoterapija, ponavljana preskripcija i depreskripcija u obiteljskoj medicini - Stani i razmisli!

Uvod: Propisivanje ispravnog lijeka u optimalnoj dozi kroz određeni vremenski period za svakog bolesnika uzimajući u obzir financijski aspekt zdravstvenog sustava predstavlja jednu od važnijih odluka u svakodnevnom radu liječnika obiteljske medicine (LOM). Starenjem stanovništva povećava se broj bolesnika s multimorbiditetom koji često uzimaju 5 i više lijekova za kontrolu kroničnih bolesti stoga ponavljana preskripcija obuhvaća gotovo 80% ukupne preskripcije LOM-a. Informatizacijom sustava se uz velike koristi vezane za dostupnost kronične terapije i uštedu vremena liječnika, povećava rizik neracionalne preskripcije i trošenja novca za lijekove koji se podižu, a ne koriste ili se koriste na krivi način. Cilj rada: razmotriti važnost razumijevanja problema te načina unaprijeđenja obrasca racionalne preskripcije kroničnim bolesnicima s aspekta liječnika, bolesnika i zdravstvenog sustava. Rasprava: LOM je jedini medicinski profesionalac koji ima uvid u kompleksnost biopsihosocijalnih problema većine svojih bolesnika te može adekvatno propisati svakodnevnu terapiju, brinuti o mogućim nuspojavama i interakciji lijekova. Prije trenutka ponovne preskripcije potrebno je razmotriti sve važne elemente i odlučiti ukoliko je baš svaki pojedinačni lijek potreban. Stoga svi koji sudjeluju u ponavljanoj preskripciji (LOM, bolnički konzultanti, liječnik na zamjeni, medicinske sestre, farmaceuti, bolesnici itd.), moraju biti adekvatno educirani i usklađeno raditi. Istraživanje provedeno u Europi pokazalo je da čak 51% bolesnika u prosječnoj dobi od 82 godine koristi 6 do 18 lijekova dnevno. Prije ponavljane, ali i prve preskripcije potrebno je: propisati samo neophodni lijek u optimalnoj dozi, znati tko je lijek ordinirao te početak uzimanja i zadnjeg prepisivanja pojedinog lijeka, mogućnost interakcija i nuspojava, izbor generika ili brenda i svakako provjera suradljivosti. Stoga je važnost periodične provjere broja i doze korištenih lijekova u elektroničkom zdravstvenom zapisu nedvojbena uz oznaku lijeka skinutog s liste ili promijenjene doze kako bi se izbjeglo nepotrebno gomilanje lijekova i pogreške u preskripciji ako u skrbi sudjeluje više liječnika. Racionalna polifarmacija danas je neophodna i zato korištenje više lijekova nije indikator lošeg liječenja, ali još uvijek ostaje udruženo s mogućnošću kaskadne i pogrešne preskripcije lijekova, sa smanjenjem kvalitete života, opterećujućim režimom uzimanja lijekova, nesuradljivosti u liječenju te sveukupnog povećanja troškova zdravstvene zaštite. Zaključak: Adekvatna farmakoterapija imperativ je u obiteljskoj medicini pa proces preskripcije i depreskripcije lijekova mora biti racionalan. Strategija “Stani i razmisli!” trebala bi biti rutina u preskripciji jer pruža osiguranje da lijek koji nije neophodan nije niti propisan. Nadalje, važno je uočiti neprihvatljive zahtjeve za preskripcijom te redovito i pažljivo sinkronizirati terapiju za određeni period što će pridonijeti značajnoj uštedi sredstava i poboljšanju kvalitete rada, a posebice zaštiti bolesnika.

racionalna farmakoterapija, ponavljana preskripcija, obiteljska medicina, zaštita bolesnika, depreskripcija

nije evidentirano