hrvatski

Javni prostor i otočne budućnosti – kulturnoantropološka analiza plaže

Rad propituje koncept otočnosti iz etnološke i kulturnoantropološke perspektive, polazeći od značenja koja u otoke upisuju i praksi koje uz njih vezuju različiti društveni akteri. Autorica sučeljava različite nacionalne politike kojima se stvara dominantni otočni imaginarij sa življenim otočnim prostorom, odnosno s načinima na koje ga definiraju i koriste lokalni stanovnici u suvremenosti. U fokusu su analize javni prostori shvaćeni kao prostori otočne društvenosti. Autorica im pristupa kao odrazima političkih, ekonomskih i društvenih procesa, istaknutim točkama turističkog mapiranja koje često podliježu egzotizaciji i komodifikaciji, ali istodobno i kao planu na kojem se odvija svakodnevica, snažno obojana otočnom sezonalnošću. S obzirom na supostojanje raznorodnih, ponekad i sučeljenih strategija njegova stvaranja i korištenja, otočni se prostor tako ostvaruje kao mjesto prijepora, pogotovo u smislu (ograničavanja) njegove uključivosti i pristupa. Rasprava o javnoj dostupnosti otočnog prostora nužno obuhvaća dimenziju budućnosti, koja u prvi plan stavlja pitanje što bi otočni prostor trebao biti, u kojim bi se smjerovima trebao mijenjati i kako bi se trebao koristiti. U ovome se radu budućnosti pristupa kao „kulturnoj činjenici“ koja usmjerava ljudsko djelovanje (Appadurai). Veze između javnih prostora i otočnih budućnosti autorica sagledava kroz specifičnu prizmu, usmjeravanjem na prostor plaže. Plaži pritom pristupa kao simboličkom mjestu na kojem se gradi prepoznatljivost destinacije na turističkom tržištu, a koje je istodobno temelj za konstrukciju lokalnih i regionalnih identiteta. Definicija plaže kao javnog prostora razmatra se u svjetlu aktualne rasprave o Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama Republike Hrvatske, reakcija i akcija na otocima koje je prijedlog tog zakona potaknuo. Analiza se oslanja na studiju slučaja Zlatnog râta pokraj Bola na otoku Braču, plaže koja se u turističkom i popularnom diskursu redovito definira kao simbol Jadrana.

otočnost, javni prostor, budućnost, plaža

nije evidentirano