hrvatski

Učestalost korištenja alternativne terapije kod osoba starije životne dobi na Imotskom području

Cilj istraživanja: Istraživanje ima nekoliko ciljeva. Primarni cilj je utvrditi koriste li se i u kojoj mjeri metode KAM-a u starijoj populaciji imotskog područja koje posjećuje patronažna sestra. Sekundarni ciljevi su: utvrditi vrstu primijenjene KAM-a ; te zadovoljstvo primijenjenom vrstom tretmana ; utvrditi postoji li povezanost korištenja metoda KAM-a sa spolom, obrazovanjem i obiteljskim statusom ; utvrditi uzimaju li ispitanici lijekove propisane od obiteljskog liječnika i da li su zadovoljni s učincima provedene terapije ; utvrditi koliko se koriste bezreceptni lijekovi i/ ili dodatci prehrani, te ocijeniti zadovoljstvo učincima tih proizvoda i utvrditi koliko se često lijekovi posuđuju među ispitanicima. Ispitanici i metode: U istraživanje su bili uključeni svi pacijenti koji žive na imotskom području, a stariji su od 50 godina. Patronažna sestra je obavila razgovor s 453 ispitanika (317 žena, 136 muškaraca). Istraživanje se provelo na prigodnom uzorku koji predstavlja populaciju starijih stanovnika imotskog područja koje patronažna sestra posjećuje u njihovim domovima tijekom radnog vremena. Rezultati: Gotovo svi ispitanici (99, 3 %) primjenjuju lijekove konvencionalne medicine koje im je propisao liječnik. Većina se ispitanika(93, 6 %) pridržava uputa o uzimanju lijeka te je vrlo zadovoljno terapijom (medijan zadovoljstva je 8). U ljekarni 21, 6 % ispitanika kupuje bezreceptne lijekove ; većinom vitaminske preparate, s kojima je medijan vrijednosti zadovoljstva 7. Lijekove posuđuje 7, 5 % ispitanika. Usluge alternativne medicine koristi 27, 5% ispitanika ; većinom žene (68%), s osnovnoškolskim obrazovanjem (52, 2 %) i troje djece. Najzastupljenije metode KAM-a su: biljna medicina, kiropraktika, molitva i narodna medicina- medijan zadovoljstva tretmanom je 7. Međuusporedba zadovoljstva ostvarenog pri liječenju konvencionalnom i alternativnom medicinom pokazala je da su ispitanici zadovoljniji liječenjem kod liječnika obiteljske medicine (p<0, 001). Nije pokazano da ispitanici koji su nezadovoljni liječenjem metodama konvencionalne medicine posežu za liječenjem metodama alternativne medicine (p=0, 986). Postoji povezanost između korištenja bezreceptnih lijekova i metoda alternativne medicine ; gotovo polovica bolesnika koji su u ljekarni kupili bezreceptni lijek su ujedno i posjetili praktičara KAM-a (48, 4 %). Zaključci: Primjena metoda alternativne medicine u starijoj populaciji bolesnika Imotske krajine koje posjećuje patronažna sestra razmjerno je mala (~28 %). U starijoj populaciji alternativnu medicinu češće koriste žene i osobe s većim brojem djece. Najčešće korištena metoda alternativne medicine je primjena ljekovitog bilja. Zadovoljstvo liječenjem metodama alternativne medicine je visoko ocijenjeno, ali slabije od zadovoljstva liječenjem lijekovima ordiniranim od obiteljskog liječnika. Uočena je povezanost između primjene bezreceptnih lijekova i alternativne medicine što upućuje na to da je određeni dio starije populacije unatoč nižim primanjima spreman investirati u poboljšanje zdravlja.

Metode KAM-a, starija populacija, patronažna sestra, lijekovi

nije evidentirano