hrvatski

Hoóe li standardizaciia Pravila i rastuće izloženosti lošim plasmanima ubrzati razvo¡ sekuritizaci¡e?

Cilj rada je dati odgovore na pitanja o potencijalnoj primjeni sekuritizacije u rješavanju loših plasmana banaka. U uvodnom dijelu daje se prikaz općeg okvira sekuritizacije i njezine regulacije i nalaza kako su sekuritizacijska izdanja u SAD-u u vremenu krize ranjivija u odnosu na europska, ali su i sklona bržem oporavku u postkriznom razdoblju. Banke su nakon krize posljedično naslijedile značajne iznose izloženosti problematičnim kreditima u čije se rješavanje pomegdje uključila i država, uz ostale mogućnosti, izdavanjem jamstva kako bi ih svela na minimalnu i prihvatljivu razinu. Posljedično u radu se zaključuje kako su inovacije na području sekuritizacije česte i raznolike, no bez konkretnih značajnijih primjena i rezultata. Desetljećima se promoviraju inovativnije strukture financiranja osim bankovnih kredita pri čemu je zamah, razvoj i primjena tih instrumenata spora ili beznačajna. Trenutačno gospodarsko okruženje karakterizira rast kamatnih stopa i neizvjesnost rasta kvalitete imovine banaka pa se zaključuje da se potencijalno loši krediti mogu pojaviti na vratima mnogih zemalja u Europskoj Uniji. Neke bi taj dolazak dočekale spremnije zbog razvijenih inovativnih struktura sekuritizacije loših kredita, uz ostale mogućnosti, dok bi ipak veći postotak zemalja ponovno bio nespreman te bilježio negativne trendove u poslovnim knjigama kreditnih institucija. Hrvatska je jedna od zemalja koja nema razvijenu sekuritizacijsku strukturu financiranja i usprkos brojnim prilikama i pokušajima, financijski sustav i dalje je temeljen na bazičnim mehanizmima financiranja.

sekuritizacija ; izloženost ; financijska tržišta ; strukturirani financijski proizvodi

nije evidentirano