hrvatski

Istraživačko izvješće projekta EUROSTUDENT VII

Istraživanje EUROSTUDENT VII pokazalo je veće promjene u odnosu na prethodna istraživanja EUROSTUDENT u Hrvatskoj. Promjene se očituju u smanjenom ukupnom broju studenata, većem udjelu studenata stručnih studija i većem radnom angažmanu studenata tijekom studija, te povećanju životnih troškova u vrijeme studija. Dio promjena proizlazi iz demografskog manjka mladih u RH, što je zbog manjega prirodnog prirasta dovelo visoka učilišta u znatno veću konkurenciju za pridobivanje studenata i prilagodbu programa za donji dio distribucije uspješnosti u učenju. Konkurencija je oslabila poziciju i udio visokih škola u obuhvatu studentske populacije, dok su sveučilišta svoj deficit ograničila uvođenjem novih programa i privlačenjem studenata iz visokih učilišta koja provode isključivo stručne studije. Veleučilišta su na takvu situaciju reagirala povećanim interesom za transformaciju u status sveučilišta. Smanjena konkurencija za upis na studij dovela je do većeg broja studenata koji studiraju daleko od svoga stalnog boravišta te je, bez obzira na povećan relativni obuhvat studentskih domova, pad udjela studenata koji stanuju s roditeljima i porast udjela studenata koji žive u iznajmljenim stanovima, doveo do porasta životnih troškova studenata, koji se ne mogu ograničiti samo na trošak stanovanja, već se uz tip stanovanja vezuju i troškovi prehrane i prijevoza. Metodološki je istraživanje unaprijedilo praćenje troškova na školarine, te je sada u istraživačkim rezultatima jasnija razlika između studenata koji plaćaju školarinu i onih koji ne plaćaju školarinu. Porast procjene troškova u tom je pogledu posve metodološkog karaktera. U financiranju studija omjer troškova koje plaćaju studenti vodeći svoje financije sami i troškova koje za njih plaća netko drugi (roditelji) ostao je podjednak, ali je struktura izvora financija kojima upravlja student promijenjena, s većim naglaskom na prihode od rada za vrijeme studija i korištenje sredstava iz ušteđevine, dok je iznos financiranja od obitelji (roditelja ili bračnih partnera) ostao isti. Ukupni udio studenata koji rade za vrijeme studija znatno je porastao iz dva razloga: zbog potrebe da se porast troškova nadoknadi iz nekoga drugog izvora i zbog veće dostupnosti zapošljavanja uzrokovanog manjkom radne snage u RH. Odnos prema studiranju, motivacija i duljina studiranja, te dominacija mladih studenata nad studentima koji se vraćaju u visoko obrazovanje u srednjim ili zrelim godinama i dalje su prisutni, jednako kao i malen interes za studentsku međunarodnu mobilnost. Nažalost, istraživanje EUROSTUDENT VII suočilo se i s nekim metodološkim ograničenjima koja uglavnom proizlaze iz primjene GDPR uredbe, u kojoj nisu predviđene iznimke za znanstvena istraživanja. Znatno manji obuhvat uzorka istraživanja u odnosu na EUROSTUDENT VI nije omogućio sve analize koje su provedene u prethodnom istraživanju zbog premalenog broja ispitanika u pojedinim kategorijama.

Eurostudent, studenti, visoko obrazovanje, socijalni status

nije evidentirano