hrvatski

Šumska vegetacija Bjelolasice te Bijelih i Samarskih Stijena - Pregled dosadašnjih istraživanja i očekivanja

Šumarska fitocenologija, kao temeljna biološka znanost o biljnim zajednicama, predstavlja neizostavan dio istraživanja šuma prvotnih klimatogenih vegetacijskih oblika, razvojnih težnji postojećeg stanja te osnovnih elemenata racionalnog korištenja prirodnih resursa. Unatoč velikoj posjećenosti područja od strane prirodoslovaca, planinara i ljubitelja prirode, istraživanja vegetacijskog pokrova s ciljem identifikacije, opisa i utvrđivanja šumskih zajednica na području Bjelolasice te Bijelih i Samarskih Stijena malobrojna su i nedostatna. Najstarija proizlaze svega od strane nekolicine istraživača poput Bošnjaka (1928), Vajde (1933), Horvata (1938), Božičevića i dr. (1981), Bertovića (1987), Vucelića (1987) i Zrnića (1987). Važno je spomenuti doprinos i od strane Bertovića i Lovrića (1987) koji, u okviru vegetacijske karte Jugoslavije, slikovito prikazuju prisutstvo dinarskih bukovo-jelovih šuma, gorskih bukovih šuma, pretplaninskih bukovih šuma, klekovine bora krivulja te različitih tipova livada, pašnjaka i vriština. Iz ostalih znanstvenih disciplina neophodnih za istraživanje šumskih zajednica, poput pedoloških, geološko-litoloških, hidroloških i klimatskih uvjeta podneblja, ističu se radovi Bertovića (1975), Bertovića i Martinovića (1981), Božičevića (1987), Velića (1987) i Pernara (2001). Nedostatnost ekološko-vegetacijskog poznavanja područja Bjelolasice te Bijelih i Samarskih Stijena povećava važnost novih i sustavnih znanstvenih istraživanja. Primarni ciljevi ovog istraživanja čine utvrđivanje šumskih zajednica istraživanog područja prema načelima ciriško- monpelješke ili strandardne srednjoeuropske škole (Braun-Blanquet 1964). Nadalje, istraživanje uključuje i utvrđivanje pojedinih karakteristika tla na plohama specifičnih ekoindikatorskih vrijednosti. Očekuje se da će planirana metodologija, provedene analize i ostvareni rezultati upotpuniti spoznaje o šumskoj vegetaciji, poslužiti kao baza daljnjih multidisciplinarnih istraživanja te doprinijeti očuvanju i održivom korištenju, jednako kao i promicanju prirodoznanstvenih, edukativnih te turističkih uloga područja.

ekologija, fitocenologija, fizikalne karakteristike tla, florni sastav, šumske zajednice

nije evidentirano