hrvatski

Uloga jedinica lokalne samouprave u procesu deinstitucionalizacije djece s teškoćama u razvoju

U Republici Hrvatskoj postoji 28 državnih te 12 nedržavnih domova za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom sa 5466 korisnika. Državni se domovi uglavnom financiraju iz državnog proračuna, a najveći se dio troškova (77%) odnosi na troškove za radnike. Sukladno načelu supsidijarnosti, briga o osobama s invaliditetom trebala bi se ostvarivati u njihovim domicilnim lokalnim zajednicama kako bi se omogućila maksimalna integracija te smanjila mogućnost dodatne traumatizacije i stigmatizacije. Proces deinstitucionalizacije predstavlja zbrinjavanje i podršku unutar zajednice, pružanje pomoći prilagođene pojednicu, razvoj usluga u zajednici i prevenciju kojom se smanjuje potreba za institucionalnom zaštitom. Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. definira sva područja djelovanja i promicanja prava osoba s invaliditetom od obitelji do života u zajednici koje bi jedinice lokalne samouprave trebale provoditi. Propisana je obveza izrade programa u svrhu izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom. Cilj ovog rada je prikupiti i analizirati podatke o strategijama ili programima koji postoje u jedinicama lokalne samouprave a tiču se aktivnosti deinstitucionalizacije djece s teškoćama u razvoju.

deinstitucionalizacija ; djeca s teškoćama u razvoju ; lokalna samouprava ; načelo supsidijarnosti

nije evidentirano