hrvatski

Analiza podložnosti na klizanje primjenom bivarijantnih statističkih metoda na području podsljemenske zone Grada Zagreba

Cilj ovog diplomskog rada bila je izrada modela podložnosti na klizanje za dio podsljemenske zone Grada Zagreba korištenjem bivarijantnih statističkih metoda analize podložnosti na klizanje, točnije metode Weight of Evidence i metode informacijske vrijednosti. Izrađeno je ukupno 18 modela podložnosti na klizanje prema predviđenim scenarijima. Scenariji se razlikuju s obzirom na prostornu rezoluciju korištenih faktorskih karata te prostornu rezoluciju i način geometrijskog prikaza klizišta iz inventara. Faktorske karte korištene za izradu modela podložnosti na klizanje bile su karte nagiba terena, karte raščlanjenosti terena, karte stratigrafskih jedinica, karte udaljenosti od geoloških granica, karte udaljenosti od drenažne mreže i karte namjene zemljišta prema tipu pokrova, prostornih rezolucija 1 m, 2 m i 5 m. U izradi modela podložnosti na klizanje korišteni su inventari klizišta prostornih rezolucija 1 m, 2 m i 5 m, pri čemu su klizišta bila prikazana poligonima, centroidima ili točkama na glavnim pukotinama. Nakon što su izrađeni svi modeli podložnosti na klizanje pristupilo se određivanju stupnja točnosti i predikcije pojedinih modela pomoću analize ROC krivuljom. Usporedbom rezultata analize ROC krivuljom utvrđeno je da svi modeli podložnosti na klizanje daju vrlo dobre rezultate, ali model podložnosti na klizanje prema scenariju S12 daje kombinaciju najviših stupnjeva točnosti (92%) i predikcije (92%) područja istraživanja. Navedeni model dobiven je primjenom metode informacijske vrijednosti i korištenjem faktorskih karta prostorne rezolucije 1 m te inventara klizišta iste prostorne rezolucije u kojem su klizišta prikazana točkama na glavnim pukotinama.

klizišta, preduvjeti klizanja, model podložnosti na klizanje, podsljemenska zona Grada Zagreba

nije evidentirano