hrvatski

Uloga koverbalnih gesta u jezičnoj recepciji

U razgovoru govornici često izvode pokrete ruku koji su sinkronizirani s njihovim govorom, a običan promatrač vrlo lako zamjećuje kako je barem dio tih pokreta povezan sa značenjem govora koji prate. Ti se pokreti tradicionalno nazivaju koverbalnim gestama, a o njihovoj su se ulozi u govornoj komunikaciji razvile brojne znanstvene diskusije. Pitanje koje je potaknulo velik interes i raspravu u okviru gestovnih istraživanja jest zašto gestikuliramo prilikom govora, a iz ponuđenih odgovora proizašlo je nekoliko pristupa koji objašnjavaju funkciju i upotrebu koverbalnih gestâ. Prema mišljenjima pobornika kognitivnog pristupa koverbalne geste olakšavaju leksički pristup mentalnom leksikonu tijekom govorne produkcije pa se vežu isključivo uz govornika. Njihov je utjecaj na prijenos semantičkih informacija minimalan i nedovoljan za poboljšanje komunikacijske vrijednosti (MorrelSamuels i Krauss, 1992). Prema komunikacijskom pristupu, koverbalne su geste namijenjene slušatelju jer olakšavaju razumijevanje jezične poruke, omogućuju dodatan izvor informacija za lakše dekodiranje ciljanog sadržaja i prenose informaciju na sličan način kao što se to realizira govorom (Kelly, Ӧzyürek i Maris, 2010a). Konačno, prema dvojnom pristupu koverbalne geste imaju i komunikacijsku i kognitivnu ulogu, ovisno o vrsti informacije koju prenose (Alibali, Heath i Myers, 2001). Kako bismo empirijski ispitali ulogu koverbalnih ikoničkih gestâ u jezičnoj recepciji, proveli smo dva eksperimenta vodeći se paradigmom usmjeravanja. Balansiranjem dvaju modaliteta ciljnog podražaja (auditivnog i audio-vizualnog) i jezika podražaja (hrvatskog i engleskog), ispitanici su trebali što brže i točnije odrediti je li radnja koju su vidjeli u usmjerivaču podudarna sa zvučnim zapisom koji su čuli u sklopu ciljnog podražaja. Pritom su koverbalne ikoničke geste samo u jednom dijelu zadataka bile podudarne s verbalnim dijelom ciljnog podražaja. Rezultati našeg istraživanja pokazali su kako vrsta modaliteta utječe na brzinu i točnost razumijevanja jezične poruke. Konkretnije, ispitanici su brže procesirali visokopredočive konkretne glagole kada su oni emitirani auditivno nego audio-vizualno, kako u materinskom tako i u prvom stranom jeziku. Utvrđeno je kako prisustvo podudarnih koverbalnih ikoničkih gestâ nije pridonijelo bržoj recepciji informacije. Rezultati istraživanja pokazali su da je nepodudarnost koverbalnih ikoničkih gestâ usporila jezičnu recepciju kada se informacija emitirala multimodalno. Može se stoga zaključiti da dobiveni rezultati idu u prilog tezi o dvojnoj ulozi koverbalnih ikoničkih gestâ.

jezična recepcija ; koverbalne ikoničke geste ; kognitivni, komunikacijski i dvojni pristup ; paradigma usmjeravanja

nije evidentirano