hrvatski

Filmski medij kao alat spoznaje: povijesni aspekti i tumačenja

Izlaganje tematizira konceptualne i povijesne aspekte razumijevanja filmskog medija kao privilegiranog alata ljudske spoznaje koji joj omogućuje uvid u dijelove zbilje kompatibilan drugim tehnološkim izumima 19. i 20 stoljeća. Prvi dio izlaganja fokusira se na rano razumijevanje filma kao alata prirodoznanstvene spoznaje u analizi pokreta (Marey, Muybridge), ali i kao alat historiografije, obrazovanja (Matuszewski) te filozofije spoznaje (Bergson). Osobita se pažnja posvećuje tumačenju filma kao inteligentnog mehanizma i kao izuma istovrsnog drugim ljudskim pomagalima, poput mikroskopa, u djelima francuskog teoretičara i redatelja Jeana Epsteina iz 1940-ih (Inteligencija jednog stroja i Đavolji film). Također, kako je većim dijelom svoje (rane) povijesti filmski medij shvaćen kao nov, moderan način komunikacije koji nadilazi kulturnu specifičnost prirodnih jezika i funkcionira kao transnacionalni i univerzalni oblik interakcije, naglasak se u izlaganju stavlja i na razloge takvih tumačenja iz perspektive mađarskog filmologa Béle Balázsa i američkog pjesnika Vachela Lindsayja, ali i na razumijevanje filma kao medija koji omogućuje izravan, gotovo neposredan uvid u egzistenciju realnosti i njezinih, inače, skrivenih vidova pojavnosti u teorijama tzv. realistički orijentiranih autora, poput A. Bazina i S. Kracauera. Sve ove artikulacije filma kao medija različitih oblika spoznaje o pojavama zbilje svjedoče o značaju koji je film u svojoj povijesti imao i zadržao sve do suvremenog razdoblja digitalne audiovizualne sfere.

Film i spoznaja ; filmski medij ; inteligencija stroja ; Jean Epstein ; univerzalni jezik

nije evidentirano