hrvatski

ZDRAVSTVENA SKRB SARS-CoV-2 BOLESNIKA

Širenje SARS-CoV-2 diljem svijeta bez presedana nametnulo je ozbiljne izazove zdravstvenim ustanovama kako u liječenju tako i u samoj infrastrukturi. Tijekom pandemije KBC Rijeka organizirala je unutar svoje ustanove dva važna odsjeka za liječenje SARS-CoV-2 bolesnika ; Centralni respiracijski centar (CRC) i Centar za multidisciplinarno liječenje (CZML). Istraživanje je provedeno u svrhu analize podataka o zdravstvenoj skrbi SARS-CoV-2 bolesnika koji su bili hospitalizirani u KBC Rijeka. Cilj istraživanja: Prikazati broj hospitaliziranih bolesnika oboljelih od SARS-CoV-2 liječeni invazivnom mehaničkom ventilacijom, stopu smrtnosti SARS-CoV-2 bolesnika prema dobi i spolu, te broj dana provedenih u bolnici. Ispitanici i metode: Istraživanje je obuhvatilo 1 739 SARS-CoV-2 bolesnika koji su zbrinuti unutar KBC Rijeka u vremenskom periodu od 01.03.2020. do 28.02.2021. godine. Za prikupljanje podataka korištena je baza podataka (IBIS). Prikupljeni podaci obrađeni su u programu Microsoft Office Excel, opisani i prikazani su grafički i tablično. Rezultati: Od 1 739 SARS-CoV-2 bolesnika, 1192 (69%) pacijenta su ambulantno liječeni, bez potrebe za hospitalizacijom dok je 547 (31%) oboljelih zahtijevalo bolničko liječenje. Prema spolu najveći broj hospitaliziranih je muškaraca njih 64%, a prema dobi 67% hospitaliziranih je iznad 65 godina starosti. Invazivnom mehaničkom ventilacijom liječeno je 27% bolesnika u dobi između 57 i 87 godina života. Na hospitalizaciji 19 % bolesnika je provelo više od 15 dana. Kod 62 % hospitaliziranih je došlo do ozdravljenja dok je kod 38 % ishod bio smrt. Od 206 preminulih 129 (63%) su muškarci, a 77 (37%) su žene. Najmlađi preminuli pacijent imao je 27 godina i proveo je 9 dana u bolnici. Najstariji preminuli pacijent imao je 100 godina i proveo je jedan dan na bolničkom liječenju. Zaključak: Stopa smrtnosti od SARS-CoV-2 bolesti u istraživanom periodu u KBC Rijeka bila je visoka i iznosila je 38% od ukupnog broja hospitaliziranih pacijenata. Stoga, prevencija infekcije, rano otkrivanje virusa i identificiranje uspješnih protokola liječenja predstavljaju najbolji pristup u kontroli širenja ove bolesti.

bolesnik ; SARS-COV-2 ; zdravstvena skrb

nije evidentirano