hrvatski

Pandemija bubonske kuge u srednjovjekovlju i ples mrtvaca naspram pandemije Covid-19 u 21. stoljeću

Pandemija COVID-19 utjecala je na medicinska dostignuća, na poimanje svakodnevnog života, na kulturni život i stvaralaštvo. Komparacijom pandemije bubonske kuge u srednjem vijeku s pandemijom COVID-19 u 21. stoljeću proučava se odnos društva prema pandemijama globalnih razmjera. Hijerarhija društva u strukturi raznih društvenih slojeva u određenome vremenskom periodu pogođenim pandemijom reagira na sebi svojstven način. Očitovanje društvenih problema, psihologija misli stanovnika i povijesna zbivanja sadržajno pisanom riječi i likovnim djelima ulaze u umjetničko stvaralaštvo. Ples mrtvaca u srednjem vijeku možemo promatrati kao jedan od primjera, pri čemu osim posvećenosti tematici smrti u umjetnosti, ples mrtvaca daje nam i sliku društvene hijerarhije, psihološki oblik reakcije na pandemiju kuge uz razne stilske i likovne podatke. Povijesni podaci o kugi, arhivski i spomenički sadržaji uz kronologiju razvoja plesa mrtvaca omogućavaju nam i djelomičan presjek znanja o ondašnjoj medicini, te nizu mjera pri sprečavanju širenja zaraze. Na teme plesa mrtvaca nailazimo po cijeloj Europi, u Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Italiji, Engleskoj, Sloveniji i Hrvatskoj (Sv. Marija na Škrilinah, Beram, Istra), ali u nekim dijelovima Europe ona se javljaju i nakon srednjeg vijeka. U 21. stoljeću pandemija COVID-19 mijenja strukturu uobičajenog života. Umjetnost se manifestira putem online prezentacija likovnih ostvarenja i izložbi u globalizaciji svijeta. Kina je nakon 24. siječnja 2020. zatvaranjem grada Wuhana, početkom veljače odlukom kineskog Ministarstva kulture i turizma organizirala kulturne online događaje s ciljem usmjerenosti na publiku koja je zbog pandemije i COVID mjera bila u svojim domovima. Diljem svijeta i u Europi zdravstvene mjere izolacije doprinose psihološkom otuđenju ljudi te jača posvećenost društvenim mrežama, vizualnim sadržajima, praćenje online podataka, a na kulturnom planu sklonost organizaciji interaktivnih izložbi. Uloga umjetnosti kao vid terapije, u kontekstu COVID-19 postaje višeznačna. Kretanjem kroz prostor muzeja pojedini pacijenti, posebno dječje predškolske dobi kroz radionice lakše mogu prevladavali snalaženje u nepoznatom okružju, anksioznosti i razne psihološke probleme. U pandemiji COVID-19 dolazi do nemogućnosti susreta uživo u prostoru muzejskih institucija, stoga se kao jedina mogućnost pruža virtualni posjet ili online rad. Tu dolazimo do vizualnog utjecaja umjetnosti posredstvom modernih medija – interneta kao posredno olakšavanje određenih medicinskih tegoba. Radimo li korelaciju dviju različitih pandemija, tad je umjetnost u cijeloj svojoj različitosti stilova i razdoblja stavljena u službu raznolike komunikacije društva i pojedinaca.

Pandemije, bubonska kuga, COVID-19, ples mrtvaca, srednji vijek, društvene hijerarhije, 21. stoljeće, umjetnost, medicina, likovne terapije i muzeji

nije evidentirano