hrvatski

Prediktori prolongirane hospitalizacije COVID-19 bolesnika

Od početka pandemije COVID-19, zdravstveni sustavi diljem svijeta suočavaju se s brojnim izazovima koje ona donosi. Klinička slika ove bolesti varira od blage do kritične, a zabilježen je i znatan broj asimptomatskih infekcija. Najčešći simptomi su povišena tjelesna temperatura, bolovi u mišićima, gubitak/promjena osjeta okusa ili mirisa te simptomi respiratornog sustava poput kašlja. Kronični komorbiditeti prepoznati su kao prediktori lošeg kliničkog ishoda, a istraživanja su pokazala da je čak 10-15% oboljelih u razdoblju prije dostupnosti cijepljenja zahtijevalo hospitalizaciju. Ovo istraživanje provedeno je s ciljem analiziranja potencijalne povezanosti kliničkih i laboratorijskih parametara s potrebom prolongirane hospitalizacije (>21 dan) osoba sa SARSCoV-2 infekcijom. Cilj nam je također bio analizirati povezanost prolongirane hospitalizacije s komorbiditetima oboljelih, kao i dugoročne ishode nakon otpusta pacijenata iz bolnice. Retrospektivno smo analizirali podatke Registra hospitalno liječenih COVID-19 bolesnika u Respiracijskom centru KB Dubrava. Od ukupno 5959 analiziranih pacijenata, 799 (13.4%) ih je bilo liječeno dulje od 21 dan. Analizom smo utvrdili da je s potrebom prolongirane hospitalizacije povezan niz faktora uključujući težinu prezentacije samog COVID-19 prilikom prijema u bolnicu, pojedine kronične komorbiditete bolesnika, upućivanje iz vanjske bolničke ustanove te komplikacije tijekom boravka u bolnici. Dobiveni podaci također ukazuju na to da je prolongirana hospitalizacija loš prognostički pokazatelj po otpustu bolesnika i povezana s povećanim mortalitetom nakon otpusta iz bolnice.

COVID-19 ; SARS-CoV-2 ; prolongirana hospitalizacija ; komorbiditeti

nije evidentirano