hrvatski

Ljudevit Gaj i preporodne ideje u Dubrovniku

Iako je književna povijest pri ocjeni stvaralaštva dubrovačkih pisaca s prijelaza 18. u 19. stoljeće isticala konvencionalnost i tradicionalnost u sadržaju i formi pa prema tomu i skromne umjetničke dosege ipak je u tom razdoblju postojao krug književnika koji je svojim djelovanjem povezao dubrovačku književnost i tradiciju s preporodnim idejama. Štovateljski odnos iliraca prema Dubrovniku i njegovoj književnosti potvrđuju i boravci Ljudevita Gaja u tom gradu i njegovi kontakti o čemu svjedoči brojna korespondencije s mnogim uglednim Dubrovčanima. Oko dvadeset i pet dana Gaj je boravio u Dubrovniku i za to vrijeme vodio mnoge razgovore, uspostavljao prijateljstva i dodire, radio u dubrovačkom arhivu i samostanskim bibliotekama te revno sakupljao književne rukopise. Iz pisama koja će mu kasnije slati pojedini Dubrovčani vidimo da je Gaj tijekom svog boravka u Dubrovniku uspostavio prisnije odnose s Antunom Kaznačićem, Pijerkom Bunićem, Josipom Betondićem, Markom Marinovićem. Gaj je želio upoznati krug dubrovačkih preporoditelja, a njegov boravak vezan je i uz interes ilirizma za vrijedne rukopisne tekstove starije hrvatske književnosti. Gajev posjet, imao je veliko značenje ne samo za Dubrovnik nego i za svekoliku hrvatsku književnost onoga vremena i zbog njegovih ideja o čvršćem povezivanju Dalmacije, odnosno Dubrovnika s ostalim dijelovima Hrvatske.

Ljudevit Gaj ; Dubrovnik ; preporodne ideje ; Vlaho Bukovac ; starija hrvatska književnost

nije evidentirano