hrvatski

Smrtni slučajevi i bolnički liječena djeca zbog opeklina u desetogodišnjem razdoblju u Hrvatskoj ( 2007. - 2016. godina)

Smrtni slučajevi i bolnički liječena djeca zbog opeklina u desetogodišnjem razdoblju u Hrvatskoj ( 2007. - 2016. godina) Mislav Martinić, Urelija Rodin, Aida Mujkić Opekline su, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (World Health Organization – WHO) ozljede kože ili drugih ljudskih tkiva uzrokovane toplinom, a nastaju kontaktom kože s vrućim tekućinama, krutim predmetima ili otvorenim plamenom. Također, ozljede nastale kao posljedice radijacije, radioaktivnosti, električne struje, trenja i kontakta s kemijskim sredstvima WHO smatra opeklinama. Prema podacima WHO-a, gotovo 75% opeklina u djece u svijetu nastaje kao posljedica kontakta s vrućim tekućinama ili vodenom parom, dok su opekline nastale kao posljedica izlaganju otvorenom plamenu najčešći razlog smrti od opeklina, pogotovo ako su praćene udisanjem dima. Prema procjeni WHO-a, u 2004. godini 96 000 djece je smrtno stradalo kao posljedica izlaganja otvorenom plamenu. Stopa smrtnosti zbog opeklina u svijetu je 2, 5 na 100 000 djece. Prema studiji iz 2017. godine, kada bi sve zemlje imale stope smrtnosti poput visoko razvijenih zemalja, godišnje bi u svijetu bilo 34 000 manje smrtnih slučajeva od opeklina u dobi od 1-14 godina. Najveću smrtnost od opeklina u dječjoj dobi imaju zemlje Afrike, jugoistočne Azije i slabije razvijene zemlje istočnog Mediterana. Općenito gledano, stope smrtnosti djece od opeklina u nerazvijenim zemljama su čak jedanaest puta veće u odnosu na stope u visoko razvijenim zemljama (4, 3 na 100 000 u nerazvijenima prema 0, 4 na 100 000 u visoko razvijenima). Najveće stope smrtnosti i hospitalizacije u svijetu imaju djeca ispod 5 godina, a slijedi ih skupina 15-19 godina. Nadalje, opekline su jedina skupina nenamjernih ozljeda čije su stope više u djevojčica, nego u dječaka, sa globalnim stopama smrtnosti za djevojčice 4, 9 na 100 000 nasuprot 3, 0 na 100 000 za dječake. U visoko razvijenim zemljama bilježe se trendovi smanjenja mortaliteta te broja i dužine hospitalizacija zbog opeklina, broja operacijskih zahvata zbog opeklina i ukupne opeklinom zahvaćene površine (total burned surface area – TBSA). Najveći udio opeklina, kao i u svijetu, nastaje kao posljedica izlaganja vrućim tekućinama. Prema podacima koje je sakupio Državni zavod za statistiku, a obradio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je od 2007. do 2016. prema liječničkim potvrdama o smrti u dobnoj skupini (0- 19) zabilježen 21 smrtni slučaj zbog ozljeda nastalih kao posljedica opeklina. Smrtni slučajevi nastali kao posljedice opeklina klasificirani su prema Međunarodnoj klasifikacijie bolesti i srodnih zdravstvenih problema, deseta revizija, dijagnozama X00-X09 (izloženost dimu, vatri i plamenu) te X10-X19 (dodir s vrućinom i vrućim tvarima). Tablica 1 Kao što se može vidjeti u Tablici 1, najviše smrtnih slučajeva zbog opeklina u promatranom razdoblju zabilježeno je u 2007. godini kada je zabilježeno 8 smrtnih slučajeva u dobnoj skupini 0-19 godina. Treba imati na umu da je 2007. godina kornatske tragedije te da su vatrogasci stradali na Velikom Kornatu ušli u statistiku, budući da su petorica poginulih imali 19 godina ili manje. 2008. godine zabilježena su 4 smrtna slučaja zbog opeklina, 2009. nijedan, 2010., 2011. i 2012. po dva, 2013. jedan, 2014. i 2015. nijedan, a 2016. dva smrtna slučaja. Dobno gledano, najviše smrtnih slučajeva, njih devet, dogodilo se u dobnoj skupini 15-19 godina, zatim slijede skupina 1-4 s pet smrtnih slučajeva, 5-9 s četiri smrtna slučaja, dobna skupina 0 s dva smrtna slučaja te 10-14 s jednim smrtnim slučajem u promatranom razdoblju. Ako se u obzir uzme spol stradalih, vidljivo je da je u promatranom razdoblju bilo 13 smrtnih slučajeva u muškoj skupini te 8 smrtnih slučajeva u ženskoj skupini. Ono što se analizom dostupnih podataka iz rutinske mortalitetne zdravstvene statistike može zaključiti jest da se prilikom unošenja podataka ne unosi podatak o mehanizmu nastanka opekline. Zbog toga imamo samo podatke o broju, dobi i spolu stradalih, no podaci ne otkrivaju je li opeklina nastala kao posljedica izlaganja plamenu, vrućem objektu, vrućoj tekućini, nekom drugom izvoru topline ili drugim mogućim načinom. Poznavanje mehanizma nastanka opekline imalo bi značajan javno zdravstveni učinak jer bi omogućilo osmišljavanje specifičnih preventivnih aktivnosti.

djeca ; opekline ; bolničko liječenje ; Hrvatska

nije evidentirano