hrvatski

Istraživačko-razvojna dimenzija profesionalne kompetencije učitelja

Sustav visoke naobrazbe u Hrvatskoj u intenzivnim je promjenama. Riječ je o suštinskim kvalitativnim pomacima kojima je zajednički nazivnik zalaganje za postizanjem značajno više kvalitativne razine efekata visokoškolskog obrazovanja. Te su promjene rezultat velikih istovrsnih gibanja koja se u ovom dijelu sustava događaju u našem okruženju. Posljednje desetljeće europski sustav visoke naobrazbe karakterizira kontinuiranost reformskih procesa koji se, uz puno uvažavanje nacionalnih posebnosti, koncentriraju oko ideje integracije izgradnjom Europe znanja. Takve fundamentalne promjene odražavaju se i u području obrazovanja učitelja. To je vidljivo i na temelju uvida u najznačajnije europske dokumente u kojima su osnovna načela i smjernice za konstituiranje Europe znanja. Glede obrazovanja učitelja za osnovno (bazično, elementarno, obvezatno) obrazovanje, uz nužno prisutne određene različitosti, Europa se ujedinjuje oko nekih zajedničkih, temeljnih zahtjeva. Posebno važnim držimo onaj koji se zalaže za profesionalizaciju obrazovanja (tzv. novi profesionalizam) kroz afirmaciju učitelja kao kritičnih intelektualaca koji djeluju u interesu svojih učenika, profesije i u skladu sa svojim etičkim kodeksom. Implikacije navedenoga nalaze se u potrebi za modifikacijama i reformama obrazovanja učitelja u pojedinim zemljama članicama. Sustav obrazovanja učitelja u Hrvatskoj funkcionira na zakonskoj regulativi koja propisuje snižavanje razine ovih studija kako po vrsnoći, tako i po pripadnosti instituciji na kojoj se izvode. Posljedica je toga negacija znanstvene dimenzije učiteljske profesije i svrstavanje u rang visokostručnoga rada na razini kvalificiranoga zanatlije. Ponovno je došlo do podvojenosti i afirmiracije već odbačene teze po kojoj niža uzrasna dob djece zahtijeva i niže obrazovanog stručnjaka. Na taj se način hrvatskim učiteljima zatvaraju otškrinuta vrata ulaska u europski visokoškolski sustav otvorena 1992. godine, kada je njihovo obrazovanje nakon dugotrajnih nastojanja postiglo sveučilišnu razinu. Uz mnoga temeljna pitanja posebno je aktualno i pitanje izrade nove kvalifikacijske profesionalne strukture stručnjaka koji djeluju u bazičnom dijelu sustava. Tu su vidljivi pomaci koji se mogu označiti kao procesi koji vode radikalnoj transformaciji tradicionalnoga određenja učiteljske profesije. Bitna im je osobina definiranje učitelja kao eksperta koji djeluje u složenim uvjetima obrazovanja za budućnost. U gotovo svim europskim prostorima postignut je glede obrazovnoga koncepta konsenzus u određenju osnovnih sastavnica temeljnoga obrazovnog kurikuluma.

profesionalna kompetencija predškolskih učitelja; sveučilišna edukacija predškolskih učitelja

nije evidentirano