hrvatski

Je li izložba Skulptura antičke Salone iz fundusa Gliptoteke HAZU bila nagovještaj sretnije budućnosti ovog specijaliziranog umjetničkog muzeja?

Oprostorenje i djelovanje uskoro 85-godišnje Gliptoteke HAZU-a, tog našeg jedinog specijaliziranog muzeja posvećenog sabiranju i izlaganju gipsanih odljeva i kiparskih radova (izuzmemo li monografske galerije kipara poput Galerije i Ateljea Meštrović, Galerije Antuna Augustinčića i druge), našla nam se ove godine u fokusu zbog dva kulturna događanja—prije svega zbog izložbe Skulptura antičke Salone iz fundusa Gliptoteke HAZU koju su autorski potpisale Magdalena Getaldić i dr. sc. Jasna Jeličić Radonić te zbog obilježavanja 110. godišnjice rođenja osnivača Gliptoteke dr. sc. Antuna Bauera (1911. – 2000.), koja se planira održati u obliku skupa u prosincu 2021. u Zagrebu. Važnost profesora Bauera—od 1966. sudjelovao je u nastavi na poslijediplomskom studiju bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti pridodajući mu usmjerenje muzeologije i stoga ga s pravom i mi tako nazivamo—nama koji smo u području kulture i umjetnosti nazočni desetljećima, jasna je i neupitna, no mlađim generacijama, vezanima uz sadržaj interneta i društvenih medija, njegova su postignuća svedena na mali broj, ponekad samo na spašavanje Fernkornove skulpture bana Josipa Jelačića, što doživljavamo iskrivljenim agledavanjem pod utjecajem suvremenih promjena društvenih moći.

izložba ; skulpture ; Gliptoteka ; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

nije evidentirano