hrvatski

Tko ne riskira, ne profitira: Bihevioralni imunosni sustav i traženje partnera u doba pandemije

Tijekom pandemije bolesti COVID-19 je ostvarivanje potrebe za socijalnim kontaktom postalo izazovno, što zbog straha od zaraze, što zbog implementiranih epidemioloških mjera. Socijalne interakcije su se u velikoj mjeri preselile online, a fizički se kontakt minimalizirao. Bihevioralni imunosni sustav (BIS), kao set evoluiranih psiholoških adaptacija s ciljem izbjegavanja zaraze, je visoko kontekstualno osjetljiv te je stoga pojačano aktivan u situacijama s većom vjerojatnošću zaraze. Iz tog se razloga tijekom pandemije koronavirusa potrebi za bliskim odnosima suprotstavila potreba za očuvanjem zdravlja. Na koji će se način ovaj konflikt razriješiti kod različitih osoba ovisi o brojnim čimbenicima poput interindividualnih razlika u pobudljivosti BIS-a, osjetljivosti na potkrepljenja, intenzitetu traženja partnera, socioseksualnoj orijentaciji te spolnim/rodnim razlikama. Stoga je cilj našeg istraživanja bio provjeriti predviđaju li reproduktivne potrebe i potreba za očuvanjem tjelesnog integriteta (u smislu izbjegavanja zaraze) ponašanja vezana uz traženje i privlačenje partnera za vrijeme pandemije koronavirusa. Kao pokazatelje reproduktivnih potreba koristili smo socioseksualnu orijentaciju i intenzitet traženja partnera, a kao pokazatelje potrebe za izbjegavanjem zaraze seksualno gađenje i gađenje na patogene. Ispitali smo i ulogu anksioznosti zbog COVID-a-19 u tim ponašanjima. Od reproduktivnih ponašanja nas je zanimao način upoznavanja trenutnog partnera, ako ga osoba ima, odnosno ponašanja traženja partnera, ako ga osoba traži, pri čemu smo razlikovali reproduktivna ponašanja koja uključuju fizički kontakt (offline, „licem u lice“) i ona u online okruženju. Zanimalo nas je također mogu li se intenzitet reproduktivnih potreba i potreba za izbjegavanjem zaraze objasniti osobinama opisanim u Grayevoj biopsihološkoj teoriji ličnosti. Istraživanje je provedeno online anketnim upitnikom na platformi SoSci Survey, od 24. srpnja do 2. listopada 2021. godine. Sudionici su regrutirani na više načina: dating aplikacijama, grupama na društvenoj mreži Facebook, forumima i metodom snježne grude, a ciljana populacija su bile punoljetne osobe u RH. Upitniku je pristupio 791 sudionik (M dob = 24, 9, SD = 7, 47), od toga 637 žena (80, 4%) i 139 muškaraca (17, 6%). 70 Od važnijih nalaza, može se izdvojiti: 1. Sudionici koji su vezu u kojoj se trenutno nalaze započeli za vrijeme pandemije, značajno češće izjavljuju da su svoje partnere upoznali online (37, 5%), u usporedbi s onima čija je veza započela prije pandemije (16, 5%). Pritom oni sudionici koji su svoje partnere upoznali online imaju nižu razinu seksualnog gađenja i veću seksualnu permisivnost od sudionika koji su svoje partnere upoznali offline. Međutim, ovaj obrazac sniženog seksualnog gađenja i veće seksualne permisivnosti kod sudionika koji partnere upoznaju online neovisan je o vremenskoj točki (prije/za vrijeme pandemije). Gađenje na patogene nije se pokazalo značajnim prediktorom traženja partnera online naspram offline. 2. Učestalost traženja partnera među nepoznatim osobama smanjena je u odnosu na razdoblje prije pandemije, dok je traženje partnera među poznatim osobama gotovo jednako često kao i prije pandemije. Anksioznost zbog bolesti COVID-19 povezana je sa smanjenom vjerojatnošću traženja partnera među nepoznatim osobama, ali nije predviđala traženje partnera među poznatim osobama, dok je bihevioralna komponenta intenziteta traženja partnera povezana je promjenama u traženju partnera općenito, iako ovi kriteriji nisu bili objašnjeni u znatnoj mjeri (0-10% objašnjenje varijance). 3. Što se tiče motivacije korištenja online dating aplikacija, najizraženija motivacija kod oba spola je pronalaženje partnera za dugoročni odnos, koja je bila povezana s intenzitetom traženja partnera. Ostvarivanje kratkoročnog seksualnog odnosa kao motivacija za korištenje online datinga bila značajno izraženija kod muškaraca nego kod žena te je bilo povezano sa seksualnim gađenjem i socioseksualnošću. 4. Osobe s izraženijom aktivacijom bihevioralnog inhibicijskog sustava (anksioznost, visoka motivacija za izbjegavanjem neugodnih posljedica) iskazuju veće razine gađenja na patogene i seksualnog gađenja te izraženiju emocionalnu komponentu traženja partnera. Različite komponente aktivacije bihevioralnog aktivacijskog sustava (motivacija za pristupanjem okolini i traženjem pozitivnih ishoda) djelomično predviđaju intenzitet gađenja na patogene i seksualnog gađenja. Općenito, ukupna količina varijance središnjih varijabli ovog istraživanja (reproduktivne potrebe s jedne strane te potrebe za izbjegavanjem zaraze s druge strane) objašnjena crtama ličnosti iz Grayeve biopsihološke teorije je iznenađujuće mala (9-18% za gađenje te 4-6% za mjere traženja partnera). Zaključno, čini se da kod mlade, reproduktivno sposobne populacije, varijable povezane s reproduktivnim potrebama bolje predviđaju ponašanja tijekom pandemije nego varijable povezane s bihevioralnim imunosnim sustavom. Sportskim žargonom, 1:0 za spolni odabir u utakmici s prirodnim.

bihevioralni imunosni sustav, seksualne strategije, traženje partnera, pandemija, spolni odabir, prirodni odabir

Knjiga je prihvaćena za objavljivanje i dio je Izdavačkog plana FF Pressa