hrvatski

Nepoželjni utjecaji na okoliš prilikom eksploatacije stijenske mase miniranjem u kamenolomu

U čvrstim i vrlo čvrstim stijenama eksploatacija uglavnom počinje bušenjem minskih bušotina i miniranjem. S druge strane, miniranje je poznato po negativnim utjecajima na okoliš. Vibracije tla, razbacivanje komada stijene i zračni udar, najznačajniji su primjeri takvih utjecaja. Kod detonacije eksplozivnog punjenja oslobađa se velika količina energije. Jedan dio raspoložive energije pretvorbom prelazi u kinetičku energiju, odnosno energiju seizmičkih valova, a manji dio u energiju zračnih valova. Takvi oblici energije štetni su i mogu izazivati oštećenja na obližnjim objektima. Kako bi se radovi bušenja i miniranja koji se provode u svrhu eksploatacije tehničko- građevnog kamena odvijali bez štetnih posljedica, potrebno je prilikom svakog miniranja izvoditi kontrolna mjerenja veličina oscilacija tla i zračnog udara. Mjerenje se provodi pomoću malih prijenosnih seizmografa čije su ulazne jedinice trokomponentni geofon i mikrofon. Mikrofon mjeri tlak zračnog udarnog vala, a trokomponentni geofon mjeri veličine oscilacija tla, odnosno pomak, brzinu, ubrzanje i frekvenciju seizmičkih potresnih valova. Kako bi nepoželjni efekti miniranja ostali unutar normom propisanih granica, potrebno je pravilno projektirati parametre miniranja poput dubine i promjera minskih bušotina, duljine čepa, intervala otpucavanja među bušotinama i sl. Kroz ovaj rad bit će prikazan postupak terenskog mjerenja i analize rezultata s praktičnom primjenom na primjeru proizvodnog miniranja na kamenolomu u Ljubešćici. Na temelju rezultata mjerenja izrađen je proračun dopuštenih količina eksploziva po stupnju paljenja, s obzirom na to da se pokazalo kako je smanjenje količine eksploziva najbolji način reduciranja vibracija tla prilikom miniranja.

Okoliš ; Kamenolom ; Miniranje ; Vibracije tla ; Zračni udar ; Seizmograf ; Dopuštene količine eksplozivnog punjenja

nije evidentirano