hrvatski

Bosanski vladari i franjevci

U radu se predstavlja odnos između bosanskih vladara, počevši od Stjepana Kotromanića (1314. – 1353.) pa sve do Stjepana Tomaševića (1461. – 1463.). Političke, društvene, vjerske prilike krajem 12. stoljeća i početkom 13.stoljeća u Europi utjecale su na pojavu prosjačkih redovničkih redova poput franjevaca. Širenjem Božje riječi i slanjem u misiju s ciljem borbe protiv krivovjerja franjevci su došli i na prostor srednjovjekovne Bosne. Na prostoru srednjovjekovne Bosne prisutna je Crkva bosanska, heretički nauk koji je na tom području razvio svoj nauk i stekao sljedbenike. U početku su franjevački dolasci povremeni do 1340. godine kada je osnovana Bosanska vikarija. Posebno je obrađen osnutak Bosanske vikarije i okolnosti u kojima je osnovana. Pored osnutka Bosanske vikarije, obrađena je problematika osnivanja prvog samostana sv. Nikole u Milama i širenje mreže samostana. Tijekom predstavljanja odnosa bosanskih vladara obrađene su okolnosti i motivi koji su utjecali na taj odnos. Također, uloga bosanskih franjevaca u političkim aktivnostima na dvoru bosanskog vladara. Odnos između bosanskih vladara i franjevaca nije jednoličan, već se razlikuje s obzirom na to koji vladar je prisutan na bosanskom prijestolju i u kojim političkim, društvenim i vjerskim prilikama vlada.

Bosanski vladari ; franjevci ; Bosanska Vikarija ; samostan sv. Nikole u Milama ; Crkva bosanska

nije evidentirano