hrvatski

Zdravstvena skrb srednjovjekovnog Dubrovnika

U radu se evaluiraju sve spoznaje vezane za organizaciju zdravstvene skrbi Dubrovnika u periodu od 13. stoljeća do 17. stoljeća. Ekonomski uspon, priljev kapitala, tranzitna luka i geografski položaj pozicionirali su Dubrovnik na političkoj karti Europe u srednjem vijeku i kasnije. U tom smjeru se i razvijalo zdravstvo koje je dostiglo zavidnu razinu. To znamo na temelju različitih referenci koje oblikuju jedan zdravstven sustav. U tom smislu obrađeni su pravni akti vezani za higijenske i zdravstvene propise. Pored toga, obrađen je liječnički kadar u više aspekata poput podrijetla, vještina, naobrazbe, imovinskog statusa i djelovanja u drugim gradovima i općinama. Posebno je obrađen problem višestrukih epidemija kuge koje su pogađale Dubrovnik i pričinjavale ogromnu štetu. Tu je prikazano funkcioniranje Grada u tim situacijama i stavljen je naglasak na karantenu i protuepidemijsku službu kacamorte. Uz zdravstvene ustanove, protuepidemijsku službu, liječnički kadar i propise, ustrojena je i izrazito dobra ljekarska služba s velikim brojem trava potrebnih za liječenje.

Zdravstvena skrb ; Dubrovnik ; 13.-17. stoljeće ; zdravstveno-higijenski propisi ; liječnička služba ; ljekarništvo ; zdravstvene ustanove ; epidemije kuge ; karantena ; kacamorti

nije evidentirano