hrvatski

Povijest, revolucionarna dijalektika i filozofski sistem. Zbornik povodom 250. godišnjice rođenja Hegela

Georg Wilhelm Friedrich Hegel jedan je od najvećih mislilaca u povijesti zapadne filozofije, jedan od onih filozofa koji je na najsustavniji i najdublji način izrazio europski duh modernoga svijeta. Rođen 1770., Hegel je odrastao u u doba ancien régimea, kada su se postojeće političke strukture i društvene hijerarhije doimale gotovo stoljećima nepromijenjenima. Već u njegovim mladalačkim danima Američka i Francuska revolucija zauvijek su promijenile stari svijet i najavile neke nove i napose moderne društvene promjene. Hegel nije bio ravnodušan prema revolucionarnim događajima svoga vremena i novim iskustvima koja su otuda uslijedila. Upravo suprotno, on ih je pokušavao razumjeti, učiniti složenost novoga iskustva svojim pozivom te sustavno razložiti velike društveno-političke promjene s kojima su se susretale Njemačka i Europa krajem 18. i na ulazu u 19. stoljeće. Najveći dio njegove filozofije predstavlja pokušaj razumijevanja novih događaja, spoznavanja modernoga građanskog društva i realizacije slobodne volje kao osnove dijalektike običajnosti. Nakon njegove smrti 1831. godine, industrijska revolucija bila je u zrelom zamahu, željeznica i fotografija postale su simbol moderne, parni stroj pokretao je industriju u punom pogonu, a svijet se sigurnim koracima kretao prema globalnom kapitalizmu koji se u međuvremenu toliko udomaćio da nam se danas čini kao da je oduvijek tu. Zbornik "Povijest, revolucionarna dijalektika i filozofski sistem" predstavlja rijetku zbirku hegelijanskih studija na našim prostorima, nastalu u obljetničkom raspoloženju povodom Hegelove četvrtine milenija. Jedan dio radova nastao je proširivanjem inicijalnih verzija tekstova izloženih krajem 2020. na online kolokviju profesora/ica i studenata/ica Odsjeka za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, s nakanom da posebno obilježimo 250. godinu Hegelova rođenja. Riječ je o sljedećim autoricama i autorima, odnosno naslovima: Igor Mikecin: "Hegel i pitanje povijesnog dovršenja filozofije" ; Tin Adamović: "Hegelov pojam znanosti" ; Petra Kurtović: "Hegel i konstruktivizam – rod kao društveni konstrukt" ; Borna Šućurović: "Dijalektika gospodara i roba u kontekstu postkolonijalnih studija" ; Luka Bogdanić: "O nekim aspektima odnosa Hegela i Marxa: apstraktno, konkretno i određena apstrakcija" i Ankica Čakardić: "Hegel i antikapitalizam: bilješke o političkoj ekonomiji siromaštva". Drugu skupinu radova čini nekolicina tekstova naknadno pozvanih autorica i autora ili prijevoda već postojećih studija o Hegelu, posrijedi su: Nadežda Čačinovič: "Hegel, prigodno" ; Žarko Puhovski: "Hegelova četvrtina milenija – ili: kako je potonuće filozofijskoga 'Titanica' u sudaru s nakupinom materije lansiralo flotu monotematskih brodica" ; Goran Sunajko: "Nancyjeva interpretacija Hegelove estetike" ; Saša Hrnjez: "Apsolutno znanje kao otkrivajuće sećanje" ; Giorgio Cesarale: "Hegelova ideja apstraktnog rada u Osnovnim crtama filozofije prava" te Kristina Guteša i Luka Mayer: "Nužnost i progresivni razvoj povijesti unutar Hegelove i Marxove filozofije".

Hegel, dijalektika, sistem

nije evidentirano