hrvatski

Razvoj Trešnjevke: borba periferije za urbani standard

Na primjeru gradske četvrti Trešnjevka, kao relativno malom prostoru, moguće je iščitati različite i nerijetko kontradiktorne urbanističke procese i planerske prakse karakteristične za 20. stoljeće. U međuraću u Kraljevini Jugoslaviji Trešnjevka je istodobno industrijska četvrt i radnički slum izrastao na poljoprivrednom zemljištu bez osnovnih komunalija, ali i planirano naselje za niži srednji sloj. U socijalističkoj Hrvatskoj Trešnjevka je pak dobar primjer tzv. slum clearancea, odnosno modernističkih zasijecanja u izgrađeno supstandardno tkivo kojima se čisti prostor za suvremenu stanogradnju i urbanističko-arhitektonske ansamble za kulturu i obrazovanje, opskrbu i rekreaciju. U oba razdoblja stanovnici Trešnjevke aktivno participiraju u izgradnji svoje četvrti putem Komunalne organizacije južne periferije i Narodne fronte V. rajona. Razlika između dva razdoblja je višestruka sa stajališta same provedbe i brojnosti rezultata. Ono što im je zajedničko jest ista razina društvene i političke volje da bolji životni uvjeti radništva, u stalnom fokusu javnosti putem dnevnih tiskovina, postanu prioritet gradskih, a nakon rata i državnih politika. Posljednjih 30 godina svjedočimo reverzibilnim procesima maksimalne eksploatacije zemljišta zamjenom obiteljskih kuća višestambenim zgradama. Podređivanje kvalitete stanovanja profitu prati i izostanak planiranja prostora svakodnevnog življenja društvenim sadržajima. Evidentno je da sve navedene transformacije koincidiraju s promjenama društveno-političkog uređenja.

Zagreb ; Trešnjevka ; urbanistički razvoj ; sanacija slamova ; 20 stoljeće ; participacija

Publikacija je rezultat suradnje znanstvenog projekta “Formalni, teorijski i društveni aspekti proširenog pojma arhitektonske i umjetničke baštine u drugoj polovini 20. stoljeća”, Instituta za povijest umjetnosti i programa “Mikropolitike 2022: transformacije grada – od kapitalizma do socijalizma i natrag” i kustoskog kolektiva BLOK. Seminar je obuhvaćao izložbu u BAZI (Nova cesta 66, Zagreb), publikaciju, tematsku šetnju (urbanističko-arhitektonski ansambli Trešnjevke) pod vodstvom autorice i razgovor s Lidijom Butković Mićin i Nikšom Božićem. Razgovor je bio usredotočen na alate, planerske prakse i zakonodavni okvir, kojima je socijalističko društvo omogućilo sanaciju prostora, kao i na njihovu demontažu od 1990-ih. Na projektu je istraživački sudjelovao Filip Pračić.